Kako Srbija ubrzano isisava energente iz BiH: Rudnici 'niču' širom zemlje, uništavaju okolinu
Bosna i Hercegovina izvezla je za 11 mjeseci ove godine osam puta više mrkog uglja u Srbiju, nego što je to bio slučaj prije dvije godine. Čak 90 odsto izvoza električne energije iz RS odlazi u Srbiju, kao i kompletna količina sirove nafte koje se 'eksperimentalno' vade iz naših bušotina.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH izvoz uglja, struje pa i nafte u Srbiju, koji je eksplodirao prošle godine u naletu energetske krize, ove godine se nastavio još jačim intenzitetom.
Tako je za 11 mjeseci ove godine izvoz uglja već prestigao izvoz za cijelu 2022. godinu i to za 13 miliona maraka, te nastavio da raste.
Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"
Od početka ove godine je u Srbiju iz BiH otišlo preko 151.931.000 maraka vrijednosti mrkog uglja, tokom cijele prošle godine u ovu zemlju izvezeno je 138.758.000 maraka vrijednosti ovog energenta.
Poređenja radi, u 2021. godini, BiH je u Srbiju izvezla "samo" 18,6 miliona maraka vrijednosti uglja, a oko istog broja "vrti" se i izvoz od godinu ranije.
Potražnja za ugljem u Srbiji eksplodirala je tokom 2022. godine, kada je predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, putem medija istakao da su njihove potrebe ogromne, da im nedostaje četiri miliona tona i da će kupiti sve viškove tamo gdje ih nađu.
Potencijalno rudarsko bogatstvo podijelilo mjesto u BiH: Razvojna šansa ili ekološka katastrofa
Nakon toga, izvoz uglja u Srbiju poharao je rudnike u BiH toliko da su građani na ogrev za domaćinstva, bilo da se radi o visokokaloričnom mrkom uglju za centralno grijanje ili o kamenom za obične peći, čekali do i kraja oktobra, a plaćali su ga duplo skuplje, odnosno preko 220 KM, za razliku od prethodnih godina kada je koštao do 125 KM, o čemu je portal Capital pisao u više navrata.
Ugalj se, doduše, izvozi i u druge države, poput Francuske, Mađarske, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, Albanije i Njemačke, ali količine koje se tamo prodaju, zanemarljive su u odnosu na one koje idu u Srbiju.
Među poznatijim izvoznicima uglja ističe se kompanija "Drvo-export" iz Teslića u vlasništvu SNSD-ovog odbornika Srđana Klječanina Rufija, koji je ove godine u selu Bistrica kod Prijedora ilegalno otvorio rudnik uglja. Uprkos protestima mještana i jednoglasnoj odluci Skupštine grada Prijedora, Vlada RS naknadno je Rufijevoj firmi naknadno izdala dozvole i pogazila zahtjeve mještana.
Aktivista iz Bistrice kod Prijedora Zoran Ninić sa svojim sugrađanima se od početka godine bori protiv uništavanja sela na Kozari.
Uskoro kreće s radom: Ima li rudnik srebra u Varešu ulogu u svjetlijoj budućnosti BiH?
"Koliko mi znamo, sav ugalj koji se iskopa u Bistrici ide u Srbiju, Termoelektranu Obrenovac. Nezakonito su kopali ugalj, naknadno dobili neke dozvole, a bespovratno su nam uništili i njive i šume. Selo koje je ponosno nosilo ime Bistrica zbog svoje čistoće i nedirnute prirode, danas je okno rudnika u kojem život postaje gotovo nemoguć. Čak su najavili da će izmjestiti vrelo vode. Naša se priroda ne čuva, sve prodajemo u bescjenje, a naša djeca neće imati ni čistog vazduha ni zdrave okoline. To je naša tragedija", kaže Ninić.
Mještani Bistrice tužili su Vladu RS zato što je omogućila nezakonito otvaranje rudnika u Bistrici, a na adrese raznih inspekcija, kako lokalnih, tako i republičkih, poslali su na desetine prijava.
Vlada RS dopustila je i istraživanja rezervi lignita na obližnjem lokalitetu Bukova Kosa na kojem se ovih dana vrše pripremna raskopavanja.
Upućeni tvrde da je upravo direktiva iz Beograda i zainteresovanost Aleksandra Vučića za ugalj bila presudna da vlast RS zažmiri na sve nepravilnosti oko pokretanja rudnika u Bistrici i po ubrzanoj proceduri, retroaktivno izdaju "papiri" za eksploataciju uglja. To je kažu i presudilo da lokalna vlast u Prijedoru preko noći promijeni stav i da svoju suglasnost.
U selu Medna ove godine iznikao je istoimeni rudnik uglja koji je bez milosti uništio prirodne ljepote ovog mjesta. Separacija uglja vrši na magistralnom putu zbog čega predstavlja opasnost i za učesnike u saobraćaju. Mještani se žale da im jalovina iz ovog rudnika zatrpava imanja, a u potoku Medljanka koji se uljeva u Sanu ima 15 puta više teških metala od dozvolenog maksimuma.
Istraživačka priča Žurnala: Povišen nivo radijacije u Rudniku Tušnica kod Livna
Mještani su za Capital ispričali da je firma "Medna NV" koja je otvorila rudnik, uništila okolinu i navela neke građane da prodaju imanja. Žalbe i tužbe koje su podnesene zbog ovog rudnika protiv nadležnih institucija nalaze se pred Okružnim i Vrhovnim sudom.
Udruženje "Greenways" iz Mrkonjić Grada podnijelo tužbu protiv ekološke dozvole te se sada čeka odluka Okružnog suda. Pravnik u Centru za životnu sredinu Ratko Pilipović kaže da je ovaj centar podnio dvije tužbe protiv nadležnih institucija za izdavanje dozvola i rad rudnika "Medna".
"Vodna inspekcija je izašla na teren i maltene odokativnom metodom utvrdila da nema nikakvih nepravilnosti. Nakon sedam dana smo angažovali Institut za javno zdravstvo RS koji je izvršio uzrokovanje vode i nakon analize je utvrđeno da je voda prepuna teških metala, a taj potok Grabovac se ulijeva u Medljanku, a Medljanka u Sanu. To su sve vode prvog reda", rekao je ranije Pilipović.
Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
