Jevrejska zajednica u BiH zabrinuta zbog promjena Izbornog zakona: "Diskriminacija se nastavlja"

4
Radisarajevo.ba
Jevrejska zajednica u BiH zabrinuta zbog promjena Izbornog zakona: "Diskriminacija se nastavlja"
Foto: N.G./Radiosarajevo.ba / Protesti ispred OHR-a (arhiv)

Hiljade ljudi okupilo se u ponedjeljak navečer ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u Sarajevu, uzvikujući parole poput "nećete nas dijeliti" između skandiranja "Bosna, Bosna, Bosna".

Skandirali su to ispred Ureda kojeg je evropsko i američko osoblje vjerovatno već noć prije napustilo, piše Jevrejska telegrafska agencija, čije je sjedište u New Yorku, SAD.

Oni su mahali plavom zastavom Bosne i Hercegovine, čiji istaknuti žuti trougao predstavlja njene tri konstitutivne etničke grupe.

Schmidt prvi put rekao šta misli o cenzusu od 3 posto: Otkrio da li odustaje od nametanja te odluke

Schmidt prvi put rekao šta misli o cenzusu od 3 posto: Otkrio da li odustaje od nametanja te odluke

Oni su protestirali zbog vijesti koje su procurile prošle sedmice, a koje pokazuju da će Ured visokog predstavnika, ili OHR, iskoristiti svoje ovlasti da nametne novi izborni sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine — onaj za koji demonstranti kažu da će favorizirati nacionalističke stranke i dalje izbjegavati manjinske grupe.

Među onima koji su posebno zabrinuti zbog promjena je mala jevrejska zajednica u zemlji, čiji se lideri više decenije bore protiv nejednakosti u izbornom sistemu zemlje. Ako se provedu, promjene će doći samo nekoliko mjeseci prije nego što bi Bosanci trebali izaći na birališta u oktobru.

Kao neizabrano tijelo, OHR je osnovan na kraju rata u Bosni kako bi nadgledao implementaciju nove građanske strukture u novonastaloj post-jugoslovenskoj državi. Od svog osnivanja, sve šefove OHR-a biralo je iz Evropske unije, međunarodno vijeće za implementaciju mira, dok su njihovi zamjenici bili iz Sjedinjenih Država.

Sejdić: Bez izmjene Ustava i Izbornog zakona nije moguće ukinuti diskiminaciju

Sejdić: Bez izmjene Ustava i Izbornog zakona nije moguće ukinuti diskiminaciju

Visoki predstavnik, trenutno njemački diplomata Christian Schmidt, ima mogućnost da jednostrano smijeni izabrane zvaničnike, implementira ili poništi zakone, pa čak i promijeni nacionalne simbole zemlje.

Taj položaj se poredi sa kolonijalnim guvernerom ili srednjovjekovnim vicekraljem.

Manje od 900 Jevreja, većinom Sefarda, živi u Bosni i Hercegovini u ukupnoj populaciji od 3,2 miliona.

Međutim, na kraju rata, bosanski ustav uspostavljen prema Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. podijelio je visoku zastupljenost u novoj državi između njene tri glavne etničke grupe: Bošnjake, bosanske Srbe i bosanske Hrvate – koji su svi nazivani "konstitutivnim naroda". Sporazum je također podijelio zemlju na dva zakonodavna regiona, većinski bošnjačku i hrvatsku federaciju i većinski srpsku Republiku Srpsku.

U to vrijeme se nadalo da će taj aranžman ugasiti brutalno nasilje koje je izbilo s padom Jugoslavije. Do sada jeste, ali je zakon imao i nuspojavu potpunog obespravljivanja najmanje 17 grupa nacionalnih manjina koje ne ispunjavaju uslove za dio tročlanog Predsjedništva BiH, niti za predstavljanje u njenom gornjem domu parlamenta, Domu naroda.

Sejdić i Finci o Izbornom zakonu BiH: 'Došli smo u ćorsokak. BiH je ipak pobijedila'

Sejdić i Finci o Izbornom zakonu BiH: 'Došli smo u ćorsokak. BiH je ipak pobijedila'

"Dom naroda čini 15 delegata, dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jednu trećinu iz Republike Srpske (pet Srba)", stoji u Dejtonskom sporazumu, uz navođenje u zagradi. "Devet članova Doma naroda čini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bosanska, tri hrvatska i tri srpska delegata."

U sporazumu se dalje navodi mnoštvo drugih slučajeva u kojima barem jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin moraju biti prisutni ili konsultirani.

Pored male jevrejske zajednice, ovaj aranžman je također isključio romsku populaciju u Bosni – njenu najveću nekonstitutivnu manjinu, koja broji skoro 60.000 – iz političkog predstavljanja najvišeg nivoa.

Sve u svemu, vjeruje se da je više od 100.000 građana Bosne i Hercegovine isključeno sa pozicija jer ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda. I 300.000 drugih koji nisu u manjinskim grupama je na sličan način isključeno jer žive u pogrešnom dijelu zemlje za njihov konstitutivni narod, prema Human Rights Watchu. U Republici Srpskoj, na primjer, ljudi hrvatskog porijekla mogu glasati, ali ne mogu postati predsjednici regije.

Jakob Finci, predsjednik bosanskohercegovačke jevrejske zajednice, i Dervo Sejdić, istaknuti romski vođa, iznijeli su predmet pred Evropski sud za ljudska prava sredinom 2000-ih i 2009. godine dobili svoj slučaj. ECHR je zahtijevao da ustavna reforma bude ključni korak za Bosnu i Hercegovinu da krene naprijed kako bi se razmatrala kao država članica EU.

Ipak, više od decenije kasnije, nisu učinjeni nikakvi napori da se zakoni izmijene. Gotovo tri decenije od kraja rata, mnogi Bosanci smatraju da etničke kvote više nisu neophodna rubrika za izbor njihove vlade.

"Bosanski političari još uvijek nisu okončali drugorazredni status Jevreja, Roma i drugih manjina deceniju nakon što je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da ustav BiH krši njihova prava", navodi Human Rights Watch u saopćenju iz 2019.

Sejdić je bio taj koji je pozvao na protest ispred OHR-a.

"Ako nas građane Bosne i Hercegovine sada ne ujedini Schmidt, njegovim nametanjem rasističkog Izbornog zakona, u borbi protiv fašizma i rasizma, neće niko drugi", napisao je Sejdić na svojoj Facebook stranici. "Okupimo se i skupimo u znak protesta ispred OHR-a dok visoki predstavnik ne odbije njegov dokument".

Kako stoji, položaji na visokom nivou u bosanskohercegovačkoj državnoj vlasti, kao i nekoliko onih na lokalnom nivou, ravnopravno su raspoređeni među pripadnicima njena tri konstitutivna naroda, bez obzira na populaciju tih ljudi u lokalnoj izbornoj jedinici. Promjena koju je predložio OHR odmjerila bi lokalnu demografiju, što bi zauzvrat dodatno učvrstilo moć vladajućih etnonacionalističkih stranaka.

U okruzima koji imaju nizak postotak jedne od glavnih etničkih grupa, političko mjesto dodijeljeno etničkoj pripadnosti te grupe premjestilo bi se u okrug u kojem postoji veći postotak ljudi te etničke pripadnosti. Na primjer, u okrugu s vrlo malo ljudi hrvatske nacionalnosti lokalno hrvatsko sjedište bi se preselilo u drugi okrug — pomažući lokalnoj hrvatskoj većini da ima veliku riječ u parlamentu.

Bosanski Jevreji, Romi i druge nekonstitutivne manjine ne prelaze 3% - predloženi prag - ni u jednom od 10 kantona u zemlji. U srijedu je Schmidt navodno okupio čelnike glavnih bosanskih političkih stranaka i dao im šest sedmica da sami riješe ovo takozvano “pitanje od 3%” vlastitim dogovorom prije nego što nametne promjenu pod ovlastima visokog predstavnika. Protesti su nastavljeni ispred njegove kancelarije tokom cele sedmice.

"Ovim zakonom ćemo imati još veću diskriminaciju nego ikad", rekao je Vladimir Andrle, bosanski Jevrej i predsjednik filantropskog ogranka te zajednice, La Benevolencija, za Jevrejsku telegrafsku agenciju na skupu u ponedjeljak. “U skladu s tim, manjine nikada neće dobiti prava i to je prilično uznemirujuće za sve nas.”

"Ovim zakonom on zanemaruje sve presude suda za ljudska prava", dodao je Anderle, misleći na Fincijev slučaj zajedno s nekoliko drugih.

Mnogi strahuju da će promjene vratiti desetljeća stabilnosti, ponovno pokrenuti secesionističke pokrete koji bi zemlju mogli vratiti na rub rata kakav nije vidio od 1990-ih.

Međutim, vjerovatne promjene pozdravile su hrvatske stranke HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) i SNSD (Savez socijaldemokrata) sa srpskom većinom, koje će od toga dobiti najviše. Podršku je izrazio i Andrej Plenković, premijer susjedne Hrvatske.

Bosanskohercegovački je identitet koji već imaju mnogi od 100.000 građana koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, uključujući i jevrejsku zajednicu.

Kao lideri glavnih organizacija jevrejske zajednice u Bosni, Anderle i Finci pridružili su se sa 30 drugih 'probosanskih' lidera, uključujući one iz nekih velikih političkih partija, u potpisivanju deklaracije protiv promjena.

"Zaista je suludo ako na ovo pitanje gledate iz perspektive građana. Jevreji su, zajedno s drugim manjinama, duboko diskriminirani", napisao je Anderle nakon skupa u poruci WhatsApp-a. “Ironija političke situacije u Bosni i Hercegovini je u činjenici da su Bosanci i Hercegovci manjine".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (4)

/ Povezano

/ Najnovije