Jasna Duraković najavila: Učenici u BiH dobijaju novi predmet?

Moderni način života, koji podrazumijeva veliki utjecaj medija, društvenih mreža i ekrana na djecu još od najranije dobi, razni nemili događaji u proteklom razdoblju, nepoznavanje osnovnih obrazaca ponašanja, međuvršnjačko nasilje… samo su neki od razloga zbog kojih se nameće potreba uvođenja novih nastavnih predmeta u školama u BiH.

Uz već ranije inicijative i pilot-projekte kojima su u određenim školama uvedeni predmeti poput "Domaćinstva", u sklopu kojeg učenici uče vještine potrebne u svakodnevnom životu i usavršavaju postojeće, potom "Humanost i sigurnost" te "Zdravi životni stilovi" koji se podučava od 5. do 9. razreda osnovne škole, a program ovog predmeta osposobljava učenike za kritičko prosuđivanje životnih situacija i vlastitih postupaka za odgovorno donošenje odluka, što podrazumijeva građenje vještina u komuniciranju, upravljanju emocijama, rješavanju problema, donošenju odluka i odolijevanju pritisku vršnjaka za stjecanje loših navika, nedavno se pojavila inicijativa o potrebi uvođenja još jednog nastavnog predmeta.

Riječ je o predmetu "Medijska pismenost", a potrebu za njegovim uvođenjem u škole objasnila je nedavno ministrica obrazovanja i nauke FBiH Jasna Duraković. Prema njenim riječima, mediji imaju vodeću ulogu u odgoju, ali i u manipuliranju, kojem su najviše podložni mladi, zbog čega treba težiti medijskom opismenjavanju djece kroz nastavni proces.

Trending

Koji uređaji nam zaista olakšavaju život?

Ona smatra kako je potrebno raditi na jačanju svijesti o ovoj tematici unutar osnovnih i srednjih škola te u skladu s tim institucionalno pronalaziti adekvatna rješenja koja će napraviti reformski iskorak unutar obrazovnog sustava u Federaciji BiH. Naglašava kako je obrazovni sustav koncipiran tako da se bavimo isključivo teoretskim znanjima, dok nedostaje praktičnih i funkcionalnih znanja i vještina, odnosno da se često zanemaruje odgojnu komponentu obrazovanja. Tako bi se u okviru tog novog predmeta, ako ideja bude prihvaćena, djeca od najranije dobi trebala odgajati da znaju kritički razmišljati o sadržajima koji su ponuđeni u medijima.

"Medijski odgoj je, stoga, prva komponenta koja se mora zadovoljiti već od predškolske dobi, u vrtićima, osnovnoj školi do srednjoškolaca koji bi pred upis na fakultet već u potpunosti bili educirani i upoznati o stanju u društvu, medijskim sadržajima, medijima, medijskim korporacijama te znali što to znači i da su to sve dijelovi svakodnevnog života", objasnila je Duraković. Naglasila je kako razvoj kritičkog razmišljanja i svijesti od najranije dobi predstavlja ključni faktor za napredak demokratskog društva.

Ovaj cilj se može postići jedino integracijom predmeta medijske pismenosti u obrazovni sistem. Upravo je ta integracija nužna i nezamjenjiva za oblikovanje informiranih i osviještenih građana koji će aktivno doprinositi društvu. Podsjetila je i na činjenicu da trenutačno imamo s jedne strane potrošače medijskih sadržaja, a s druge novinare koji bi trebali biti posvećeni standardima profesionalnog novinarstva.

"Nažalost, suočavamo se s poplavom neprovjerenih i senzacionalističkih informacija, često nedovoljno istraženih, koje se prenose s jednog izvora na drugi, često s pogreškama i nepreciznostima", ističe Duraković. Prvi korak prema integraciji ovog predmeta u obrazovne sustave je izrada priručnika o medijskoj i digitalnoj pismenosti.

Federalna ministrica naglašava kako je cilj izraditi i predstaviti ovaj priručnik koji bi trebao biti integriran u obrazovni sustav u školama diljem Federacije. Ističe kako Ministarstvo ne posjeduje ovlasti za nametanje ovakvih sadržaja, međutim, kantoni su prepoznali važnost i vrijednost ovog priručnika i uvođenje ove tematike u nastavne sadržaje, što je opsežan proces.

Za početak bi se ova tematika izučavala na časovima razrednika, a svoj doprinos bi dali brojni etablirani novinari i stručnjaci s bogatim iskustvom, kao i članovi akademske zajednice kojih u ovoj državi ne manjka.

Zbog kompleksnosti obrazovnog sustava uvođenje jednog ovakvog predmeta zahtijeva dosta vremena, međutim, prema riječima ministrice Duraković, postoje i ljudi i institucije te volja da se u sljedeće dvije ili tri godine ovo pitanje riješi. U svakom slučaju, djeca u školama će zasigurno dobiti nove predmete, prilagođene današnjem vremenu, ali i one koji bi ih mogli naučiti nekim dodatnim vještinama i praktičnom znanju, piše Vecernji.ba.