Hadžidedić: Čović i Izetbegović nemaju mandat, sve to izaziva sumnju

Politolog i ekspert za međunarodne odnose, prof. dr Zlatko Hadžidedić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba komentirao je susrete koje su ove sedmice u Dubrovniku i Zagrebu imali lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bakir Izetbegović i Dragan Čović. 

Podsjetimo, Izetbegović je 11. januara u Dubrovniku razgovarao sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem, dok se Čović danas u Zagrebu susreo sa hrvatskim vrhom. Kako premijerom Plenkovićem, tako i sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. 

Mimo pravnog okvira i političke volje 

Trending

Brza reakcija spasila život: GSS Cazin iz nabujale Une spasio ribolovca

"Očito je da ovi susreti nemaju nikakav legalitet ni legitimitet, jer ni Izetbegović ni Čović nemaju institucionalni mandat da razgovaraju sa predstavnicima drugih država. Činjenica da se takvi susreti i dalje odvijaju svjedoči o tome da Bakir Izetbegović i Dragan Čović ne priznaju institucije BiH niti njen suverenitet, kao što ih ne priznaju ni predstavnici Hrvatske", kazao je Hadžidedić. 

On postavlja pitanje krajnjeg cilja ovakvih susreta.

"Sve to samo može izazvati sumnju da se radi o zajedničkom pokušaju da se udovolji zahtjevima Hrvatske za izmjenom Izbornog zakona BiH mimo pravnog okvira i političke volje institucija Bosne i Hercegovine. Stoga možemo biti posve sigurni da iza ovih nelegalnih i protivustavnih pokušaja ne stoje Sjedinjene Američke Države (SAD), koje - za razliku od Izetbegovića, Čovića i predstavnika Hrvatske - poštuju i nastoje očuvati teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine", zaključio je Hadžidedić za Radiosarajevo.ba. 

 Akademik Slavo Kukić ranije je u izjavi za naš portal, također, postavio pitanje na čemu se ovi odnosi temelje?

 "Ja razumijem da političari imaju potrebe razgovarati o svemu i svačemu. No, ako se radi o međudržavnim odnosima, o njima bi morali razgovarati u kapacitetu nositelja državnih funkcija. Da, dakle, predmet njihova razgovora u konkretnom slučaju mogu biti samo hrvatsko-bosanskohercegovački državni odnosi", ocijenio je Kukić.

U čije ime govore?

Međutim, nije siguran da se razgovori, primjerice, između Plenkovića i Izetbegovića temelje na toj premisi.

"Dojam je, hoću reći, da i jedan i drugi nastupaju u kapacitetu tumača interesa svojih naroda. Na to, uostalom, upućuje i izjava hrvatskog premijera da su dubrovački razgovori samo nastavak dijaloga, te da je na njima predmet razgovora bila BiH, dogovori o reformi izbornoga zakonodavstva itd – dakle, pitanja iz nadležnosti isključivo dogovora političkih aktera i institucija vlasti u BiH", izjavio je Kukić. 

S druge strane, ako takvu agendu razgovora prihvaća i lider SDA, to je, prema Kukiću, najblaže kazano, zabrinjavajuće.

"Jer, on to, kako stvari stoje, čini kao osoba koja sebi prisvaja pravo da to čini u ime čitava jednog naroda. S druge strane, on ignorira činjenicu da je BiH suverena država i da ima institucije ovlaštene za međudržavne razgovore – Predsjedništvo, Vijeće ministara i Ministarstvo vanjskih poslova – i daje takvo ponašanje, po uzoru na Dodikovo, izravan udar na BiH i njezin državnopravni subjektivitet. Na koncu, prihvaćaju li se takve relacije, njima se daje vjetar u leđa pritiscima koje personificira prvi čovjek Hrvatske, gospodin Milanović, da dodatno pojača politiku koja neodoljivo asocira na politiku nekih drugih vremena o kojima bi priču najradije izbjegao", zaključuje Kukić.