Gjenero o zaključcima HNS-a: Povratka na koncept „Herceg Bosne”

Zaključcima Predsjedništva HNS-a u subotu 19. veljače, donosilac odluka u tom tijelu Dragan Čović nastavio je kontinuitet svojih provokacija, koje je započeo 29. studenog lani u Domu naroda, sramotnom relativizacijom genocida u Srebrenici, a nastavio neposredno nakon neuspjeha neumske runde međunarodno posredovanih pregovora, analizira za Radiosarajevo.ba ugledni hrvatski politolog i politički analitičar Davor Gjenero.

Podsjetimo, u Mostaru je jučer održano održano vanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine (HNS BiH), nevladine udruge Dragana Čovića, šefa Hrvatske demokratske zajednice u našoj zemlji (HDZ BiH). Čović se obratio javnosti pročitao sedam zaključaka koji su, kako je istakao šef HDZ-a, jednoglasno usvojeni na zasjedanju.

“Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”, zaprijetio je jučer Čović.

Trending

Lijepe vijesti iz Bosne i Hercegovine: Voljom i empatijom prema životinjama spašena roda

„Cilj ovakvih ekscesa, koji su započeli negiranjem genocida i osudom zakonske zabrane veličanja ratnih zločinaca, nastavljeni pohvalama centrifugalnoj politici Milorada Dodika, sažetoj u tepanju „Čuvajte Republiku Srpsku, svi vam na tome zavide”, a finalizirana obnovom retorike povratka na koncept „Herceg Bosne”, dio je Čovićeve sustavne politike opstrukcije dogovora o promjeni izbornog zakona“, kaže Gjenero za Radiosarajevo.ba.

Uz malo volje, dodaje on, odnose u Federaciji među Hrvatima i Bošnjacima nije teško popraviti.

„Ali budući da Čovića ne zanimaju prava Hrvata u srednjoj Bosni, u Sarajevu i u Tuzli, na primjer, gdje oni svoja prava ostvaruju u suradnji s Bošnjacima, kao što ga ne zanimaju niti Hrvati u entitetu u kojem vlada Dodik, a oni svoja prava, opet zajedno s Bošnjacima, nemaju ni gdje institucionalno, niti kako ostvariti, njegov koncept promjene izbornog zakonodavstva prije svega je koncept definiranja dviju izbornih jedinica u Federaciji, koja bi po njegovom modelu zapravo postala privremena zajednica dviju nepovezanih cjelina“, kazao je.

Na području koje bi Čović htio pod svoju vlast, Bošnjaci bi imali onako široka prava, kakva imaju, zajedno s Hrvatima, u Dodikovu entitetu.

„A što bi bilo s Hrvatima u drugom dijelu Federacije, ionako nije njegova briga. Za svoju politiku pripreme rastakanja BiH kao države, ali i Federacije, Čović ima potporu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji je jasno poručio da će, u njegovu korist, opstruirati približavanje BiH euratlantskim strukturama i opstruirati moguće članstvo susjedne države u NATO, a od premijera i ministra vanjskih poslova zahtijeva da se u institucijama EU ponašaju onako kako se Čović ponaša u bosansko-hercegovačkim institucijama, dakle da opstruiraju i blokiraju zajedničku europsku vanjsku i sigurnosnu politiku“, zaključio je Gjenero.