Fuad Điđić: 10. maja 1992. godine dogodio se prelomni momenat za BiH
Iduće sedmice, 22. maja, navršava se 32 godine punopravnog članstva naše države u Ujedinjenim nacijama.
To je nesumnjivo najvažniji datum savremene pravno-političke historije Bosne i Hercegovine. Tom dostojanstvenom činu prijema Republike Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije nije se usprotivila niti jedna članica te najvažnije institucije i organizacije suverenih država svijeta. Brojni su razlozi za isticanje bosanskog nacionalnog dostojanstva i još većeg građanskog samopuzdanja i ponosa u odnosu na taj historijski događaj. Jer, tim činom, "BiH je nepovratno u svjetskoj zajednici suverenih nacija", bez obzira sve scile i haribde kroz koje je prolazila i danas prolazi.
To je i tema o kojoj danas, 19. maja, govorio uvodničar na Krugu 99, Fuad Đidić, diplomata i publicista.
Policajci Livanjskog kantona traže veću osnovicu plate ali Vlada ne želi surađivati
"Za nas najvažnija činjenica da je BiH priznata kao nezavisna i suverena država koja posjeduje nedjeljiv suverenitet, a nije mogla ni imati sa republikanskim uređenjem, niti je imala preneseni suverenitet na niže oblike administrativnog uređenja. A pogotovo ne na etničke grupe i narode koji u njoj žive. Ona, dakle, nije postala članica Ujedinjenih nacija bez državnog suvereniteta, a pogotovo ne kao labava konfederacija ili unija suverenih država. Zbog toga, svi aktuelni propagandistički napori, politikantska migoljenja podjednako koliko i nove prijetnje nasiljem prema BiH, čak i onda kada su zamotani u kvazi naučne pamflete, osuđeni su na neuspjeh. Možda je zorni, visoki tretman Bosne i Hercegovine u procesu donošenja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, posljednja potvrda suvereniteta bosanske nacije i svih njenih građana. I razlog naše odlučnosti", navodi se u saopćenju Kruga 99.
Istakli su da, svakako, potpuno su razložni argumenti za kritike i iznevjerena a opravdana očekivanja tokom ove 32 godine punopravnog članstva u UN. Ona su uvijek bila bazirana na proklamiranim ciljevima i vrijednostima, poveljama, konvencijama i drugim dokumentima, upravo ove najvažnije organizacije za mir u svijetu.
Hamza Višća: Nivo straha od rata je veći od ozbiljnosti realnog stanja
"Dugo nam je trebalo da shvatimo, pa i krvavo, da su i Ujedinjene nacije i same ansambl realpolitičkih odnosa i opipljivih interesa u svijetu", poručili su.
U saopćenju su naveli da izvršeni genocid u Bosni i Hercegovini čiji je posljednji izraz bio u Srebrenici, najveća su ljaga na upravo na ovoj organizaciji mira u svijetu te da je Gaza očito novi slučaj genocida koji se odvija pred licem čovječanstva.
"Kako god, Ujedinjene nacije su nam potrebne radi mira u svijetu, a reforme nužne radi reafirmacije osnovne uloge pred sve alarmantnijim prilikama u svijetu i potrebama za njeno djelovanje", zaključili su.
Čančar: Stalni politički pozivi na raspad BiH izazvaće i novu krizu za NATO u Evropi
Tokom svog govora Fuad Điđić je podsjetio da štampa bilježi da je Alija Izetbegović 9. maja u pismu Butros Galiju tražio "intervenciju snaga UN u BiH". U Pismu je istaknuo kako glavni cilj ovih snaga vidi u – "deblokadi puteva…" Dan kasnije Hajrudin Somun glasnogovornik Predsjedništva BiH, saopštava kako je BiH voljna ispuniti sve obaveze prema zahtjevim UN.
Somun u obraćanju poručuje: "Ispunili smo dva ključna uslova koje ste od nas tražili. Dobili smo priznanje 45 zemlja kao i svih zemlja Europske Zajednice i zemalja KEBS-a…." Dan kasnije, 10 maja 1992. godine Somun se ponovo obraća javnosti i saopštava:
"Alija Izetbegović potpisao zahtjev za prijem BiH u organizaciju UN". Bio je to prelomni momenat.
Održana Svečana akademija u Sarajevu, Lendo poručio: '1. marta je rođena ideja građanske države'
Da ovaj zahtjev nije bio podnesen tada, u tom, prilično dramatičnom trenutku, vjerovatno, da BiH više nikada ne bi dobila šansu da postane samostalni međunarodni akter. Ali, ovaj momenat nije dovoljno istražen u historiji naših međunarodnih odnosa…
Dana 16. maja 1992. Vijeće sigurnosti UN-a usvaja novu Rezoluciju o BiH u kojoj se traži “povlačenje” JNA, ali i jedinica hrvatske vojske sa teritorije BiH čime je implicirana “podjednaka” krivica obje strane za rat i krvoproliće u BiH.
Međutim, samo dan kasnije šefovi EZ usvajaju Deklaraciju u kojoj donekle koriguju ranija stajališta o rješenju krize u BiH. Krivicu treba “stepenovati”, kaže se u tekstu Deklaracije. Evropska štampa prenosi izjavu portuglaskog diplomate u kojoj je “JNA apostrofirana” kao primani “aggressor”.
"Na ovom mjestu treba ukazati kako je srbijanska diplomatija sistematski i vrlo svjesno pripremala teren kako bi obeshrabrila što veći broj zemalja da ne bi dali podršku ulasku BiH u članstvo organizacije UN", istakao je Điđić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
