Frankfurter Allgemeine: U BiH se mogu zaraditi dobri novci

Mirnodopska BiH smatra se propalom državom koju je Dejtonski mirovni sporazum podijelio u dvije zavađene administrativne jedinice – Republiku Srpsku naseljenu uglavnom pravoslavnim Srbima i Federaciju BiH gdje žive muslimani Bošnjaci i Hrvati katolici, piše njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Ovaj dio bivše Jugoslavije došao je u žižu njemačke javnosti kada su dva dobavljača u vlasništvu bh. firme Prevent Grupa blokirali giganta kakav je Volkswagen. 

Mala zemlja s 3,5 miliona stanovnika (populacija Berlina) ima mnogo političkih problema. Objavljivanje rezultata popisa stanovnika u julu bilo je razlog za svađu nakon što se udio muslimanskog stanovništva povećao s 43 posto (1991) na više od 50 posto. 

Bošnjački i hrvatski poslanici ne mogu se dogovoriti ni o dnevnom redu u Parlamentu. Država je i dalje krhka, njen suverenitet se stalno dovodi u pitanje.

Za divno čudo, ekonomija je zdravija nego bi se moglo očekivati na osnovu brojnih političkih sukoba.

"Ekonomski podaci su sve bolji, a stanje duga i javnih finansija je najstabilnije u regiji", kaže Ivona Zametica, ekonomski analitičar Raiffeisena u Sarajevu. 

To što postoje različite administrativne jedinice i zajednice, za kompanije nije nikakav problem:

"Bosna i Hercegovina je jedinstven ekonomski prostor sa slobodnim kretanjem ljudi, kapitala i roba".

Postoje podaci koji daju razlog za optimizam. Bečki institut za međunarodne ekonomske studije WIIW očekuje do 2018. godišnji realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko tri posto. Poređenja radi, u EU je manje od dva posto, u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj, u najboljem slučaju, 2,5 procenta. 

Javni dug i budžetski deficit BiH zadovoljavaju kriterije iz Maastrichta. To nije samo zasluga "donatora" poput Međunarodnog monetarnog fonda nego i pažnje koja se posvećuje fiskalnoj disciplini. Želja da se pridruži EU disciplinirala je zemlju. 

U februaru je državna vlada podnijela formalni zahtjev za članstvom u Europskoj uniji. Bh. valuta je fiksno vezana za euro. Sredstvo plaćanja je konvertibilna bosanska marka koja je ranije bila vezana za njemačku marku, a danas odgovora vrijednosti 1,96 eura.

Osim investicija, koje svake godine rastu za 4-5 posto, izvoz je najvažniji pokretač BDP-a. Dvije trećine izvoza odlazi u EU, a glavni partner je Njemačka kojoj se isporučuju metali, mašine, drvo i namještaj. BiH igra značajnu ulogu kao dobavljač dijelova za njemačke proizvođače automobila i mašina.

Industrijska proizvodnja u prvoj polovini godine narasla je četiri posto. Uprkos rastu izvoza zemlja pati od ogromnog trgovinskog deficita, pri čemu manjak na tekućem računu varira 6-8 posto BDP-a, uglavnom zbog ovisnosti o uvozu nafte i plina.

Postoji još mnogo kočnica. Prednost je što stotine hiljada Bosanaca rade u inostranstvu i šalju novac kući. S druge strane, zemlji nedostaje kvalificiranih radnika: Od 1991. godine oko 850.000 stanovnika napustilo je BiH. Mnogi od onih koji su ostali u zemlji nisu dovoljno kvalificirani da nađu posao.

Čak i ako stopa nezaposlenosti pada (WIIW očekuje smanjenje za 2,7 procenata u periodu 2015-2018.), u najboljem slučaju i dalje će iznositi astronomskih 25 posto. Prema ovome je samo Kosovo gore u Europi. Izuzetno je niska produktivnost – BDP po glavi stanovnika je manji od 8.000 eura godišnje. Bruto mjesečna zarada dostigla je 690 eura.

"Radimo dobar posao, za investitore je BiH zemlja s dosta potencijala", kaže Snježana Köpruner, direktor dobavljača opreme GS Tvornica mašina u Travniku, 100-tinjak kilometara sjeverozapadno od Sarajeva. Firma osnovana 1952. bila je u državnom vlasništvu do 2004. godine kada je u procesu privatizacije prešla pod okrilje kompanije Global Sourcing iz njemačkog Regensburga.

Dolaskom novog vlasnika sve se promijenilo: Umjesto dotadašnja 52 zaposlena prosječne starosti 50 godina, u Travniku danas radi 250 ljudi, od kojih većina nema 35 godina. Promet je porastao s 400.000 na oko deset miliona eura. Profitna marža je pet posto, izvozi se 90 procenata proizvodnje, kupci su Thyssen, Bombardier, Liebherr ili Knorr Bremse.

Köpruner je potvrdila da politički sukobi imaju manju ulogu na privredu jer materijali i radnici dolaze iz svih dijelova zemlje. Snježana Köpruner ocjenjuje školsku i stručnu obuku katastrofalnom. Uprkos visokoj stopi nezaposlenosti ne može naći radnike za rad na CNC strojevima. Također, nameti na zarade su "alarmantno visoki" – 70 posto neto plaće.

O bh. političarima nema dobro mišljenje: "BiH nije pravna država, političari se bogate, mnogi su korumpirani".

O VW dobavljaču – firmi Prevent – Köpruner ima samo riječi hvale. Donedavno je 11 procenata akcija GS Tvornice mašina bilo u rukama Prevent investicionog fonda. 

"Bili su uzorni suradnici u Nadzornom odboru i izuzetno produktivni", kaže Köpruner.