Drugi pišu / Fair Observer: "Može li ranjiva BiH biti sljedeća Putinova meta?"

10. 03. 2022. u 15:52:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Medij 'Fair Observer' objavio je priču "Može li ranjiva BiH biti sljedeća Putinova meta?" u kojoj analizira mogućnost ruske invazije na našu zemlju, između ostalog.

Tekst prenosimo u cijelosti.

"Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je strah među mnogim Bosancima da bi njihova ranjiva država također mogla postati meta. Poput Ukrajine i Gruzije, koje su sada pretrpjele rusku vojnu intervenciju, i Bosna i Hercegovina ima aspiracije za članstvo u NATO-u koje ljute Moskvu. U RS-u kojem dominiraju Srbi, a koji se, poput otcijepljenih regiona Donbasa, Južne Osetije i Abhazije, protivi NATO-u, izgledi Vladimira Putina su od najveće geopolitičke vrijednosti, naime obezbjeđivanje lojalnog zastupnika spremnog da ispuni zahtjeve Moskve.

Ruski predsjednik je već održao brojne zvanične konsultacije s liderom bosanskih Srba Miloradom Dodikom, a posljednja je održana u decembru 2021. godine Tokom svog drugog uzastopnog sastanka s Putinom u jeku ukrajinske krize 2014. Dodik je podijelio nedvosmislenu pripadnost Moskvi, rekavši:

'Naravno, nema sumnje da podržavamo Rusiju. Možda smo mala i skromna zajednica, ali naš glas je glasan'.

Kako je tekuća ruska vojna intervencija napredovala u Ukrajini, Dodik je razgovarao i sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o 'sprovođenju dogovora' postignutih tokom posljednjeg sastanka sa Putinom.

U četvrt stoljeća od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina je bila mjesto povremenih političkih kriza, ali se nikada nije približila vojnom sukobu. Posljednjih mjeseci, međutim, Dodik je udvostručio svoje napore da razbije poslijeratni ustavni poredak dva konstitutivna entiteta zemlje, Federacije Bosne i Hercegovine i RS.

Ohrabren uskrsnućem ruske moći, nastavio je sa svojom nacionalističkom političkom agendom usmjerenom na demontažu institucionalnih aranžmana koji su postepeno vraćali mir i sigurnost u posljednjih 25 godina. Kao rezultat toga, Dodik se u januaru ove godine našao na crnoj listi američke vlade.

U decembru 2021. poslanici lojalni Dodiku unaprijedili su svoju ponudu za otcjepljenje i glasali sa 49-3 za pokretanje procedure za povlačenje Republike Srpske iz mehanizama centralne vlasti kao što su zajednička odbrana, pravosuđe i obavještajne službe, da spomenemo samo neke. Oni su također odlučili da u roku od šest mjeseci vlast u Banjoj Luci mora ponovo kreirati svoje zakonodavstvo koje reguliše takve institucije.

Kako bi pokazala da to znači posao, RS je 9. januara paradirala paravojnim snagama na nacionalističkoj proslavi koju je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio nezakonitom: među učesnicima su bili Noćni vukovi, grupa ruskih nacionalističkih prokremljskih bajkera u crnoj uniformi.

Narodna skupština RS usvojila je 10. februara nacrt zakona kojim se stvara pravosudni sistem odvojen od ostatka države. Što se tiče budućih planova, Dodik je rekao da ga neće plašiti protivljenje zapadnih centara moći, sugerirajući da će Moskva i Peking pomoći ako Zapad uvede sankcije", navodi se u tekstu, između ostalog.

Nakon detalje analize, FO zaključuje:

"Još uvijek ima vremena da SAD ublaže pobunu Republike Srpske i vrate je u političku arenu. Bivši član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić nedavno je predložio postavljanje male NATO brigade u Brčko, poprište žestokih borbi tokom ratova 1990-ih, i nekoliko bataljona na bosansko-hercegovačko-srpskoj granici. Ako SAD vrate novac na EU — što će Rusija i Srbija proslaviti — Zapad treba da veže pojaseve i da se pripremi za udar. Više od rata u Ukrajini, sukob u Bosni i Hercegovini ima kapacitet da pokrene žalosnu evropsku historiju".


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (10)