Eutanazija u BiH: Za ili protiv?

Od oktobra 2015. godine, eutanazija je legalna u tri zemlje članice Evropske unije: Holandiji, Belgiji i Luksemburgu. No, realnost je mnogo kompliciranija, s obzirom na to da je pasivna eutanazija i potpomognuto samoubistvo koji su legalni ili dozvoljeni u nekim slučajevima u više evropskih zemalja.

Piše: Sanja Šabandžović, Radiosarajevo.ba

Sam pojam eutanazije smatra se kontroverznim iz etičkih, moralnih, medicinskih, pravnih... razloga. Pokrenuti pitanje o mogućnostima legalizacije eutanazije, vrlo je teško, s obzirom na to da ni sami nismo uspjeli dobiti sagovornika među medicinskim osobljem tri klinička univerziteta u BiH.

U Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, od njenog uspostavljanja do danas, nije evidentirana ni jedna žalba ili zahtjev koji bi se odnosio na pravo eutanazije u Bosni i Hercegovini.

U našoj zemlji eutanazija nije regulirana niti jednim zakonom.

S druge strane, ubistvo iz samilosti se trenutno, primjera radi, u Krivičnom zakonu Republike Srpske tretira kao lako (privilegovano) ubistvo za koje je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina (član 148 stav 2 Krivičnog zakona Republike Srpske - ubistvo učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima), za razliku od Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koji u kvalifikaciji krivičnog djela ubistva ne poznaju kategoriju ubistva učinjenog pod osobito olakšavajućim okolnostima, te se ovakva vrsta ubistva tretira kao obično ubistvo za koje je propisana kazna zatvora od najmanje pet godina zatvora.

"Prema informacijama kojima raspolažemo, do sada nije bilo nikakvih zvaničnih inicijativa u Bosni i Hercegovini pokrenutih kako od vlasti, tako i civilnog društva ili pojedinaca za zakonskim reguliranjem te oblasti.

Treba istaknuti da se i u zemljama u kojima je ovo pitanje zakonski regulirano (npr. Holandija), rješavanju istog pristupilo nakon dugih debata, zatim da postoje posebni zakonski propisi koji uređuju ovu oblast, kao i precizno definirani razlozi zbog kojih se eutanazija traži, te organi koji mogu istu odobriti.

O eventualnoj zainteresiranosti javnosti (kako opće, tako i stručne) u Bosni i Hercegovini za zakonsko reguliranje ove oblasti ne možemo dati bilo kakav podatak, niti procjenu (jer iste ne posjedujemo), ali koliko smo upoznati do sada nije registrirana niti jedna formalna ili neformalna grupa građana koja bi istupala u tom smislu", navode za Radiosarajevo.ba iz Institucije Ombudsmena za ljudska prava.

Ipak, pravne praznine i nespremnost pravnog uređenja određenih pitanja koja su nametnuta kao posljedica društvenog razvoja ne smiju biti razlozi za usko tumačenje, već trebaju biti podsticaj za kreiranje prostora za javne rasprave na bazi kojih bi se trebala kreirati rješenja.

Ovakve rasprave u konačnici treba da odgovore i na pitanje kriterija za dozvolu eutanazije, u koje svakako spada i pitanje da osoba takvu saglasnost mora dati u nekoj prethodnoj fazi života, a ne kada je okolnosti prisiljavaju na to jer to podiže pitanje postojanja svijesti o toj radnji.

Naravno, ovo pitanje treba posmatrati i s aspekta religijskih uvjerenja, a svakako bi trebalo biti uređeno u okviru Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata.