Dodik nudi imovinu BiH kao zalog za kredite u bankama

Sukob u Ukrajini baca sijenku na Balkan. Nakon što je NATO prije nekoliko dana inicirao proširenje svog prisustva na području istočne alijanse i namjerava poslati po 2.000 vojnika u Rumuniju i Bugarsku, zaoštren je ton i u Bosni i Hercegovini. Iako NATO i tamo nerado povećava svoje trupe - na šta vojni eksperti već dugo traže, a za to bi imao i mandat - opcija ostaje otvorena, piše njemački taz.de.

Ruska ambasada u Sarajevu često je napadala institucije međunarodne zajednice u zemlji. Ona je, međutim, u utorak neobično oštrim tonom kritizirala stav Vijeća za implementaciju mira (PIC). PIC okuplja više od 50 država i međunarodnih organizacija zainteresiranih za Bosnu i Hercegovinu. To tijelo treba da nadgleda mirovni proces u ime UN-a.

Upravni odbor PIC-a, kojem pripada i Rusija, odbacio je prošle sedmice odluku republičkog parlamenta o formiranju vlastitog vrhovnog suda u toj republici protiv volje ruskog ambasadora. Međunarodne sudije su također zastupljene u državnom Vrhovnom sudu, koji je priznat od strane PIC-a.

Trending

'Mi smo sada prepušteni Bogu': Jeftini izvoz za Srbiju raste, kao i cijene za domaće građane

Ova institucija je trn u oku srpskom nacionalističkom lideru Miloradu Dodiku, jer želi da svoju poddržavu pretvori u posebnu državu. Pored sopstvene vojske, ovo uključuje i prijenos daljih suverenih prava. Na primjer, želio bi da preuzme kontrolu nad šumskim posjedima za koje je Vrhovni sud presudio da pripadaju državi u cjelini. Za to bi mogao biti koristan poseban sud koji zavisi od njega.

Radi se o puno novca: Dodik je međunarodnim bankama obećao dijelove državne imovine Bosne i Hercegovine kao zalog za njihove kredite. Strahuje i da će za svoje korupcionaške afere odgovarati pred Vrhovnim sudom nakon što mu istekne mandat srpskog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu države.

Moskva ometa visokog predstavnika

Sve ove stavove podržava ruska strana, iako zapadne diplomate smatraju da krše Daytonski mirovni sporazum.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice također je pao na nišanu Moskve. Bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta, koji je na toj funkciji od 2021. godine, srpska i ruska strana ne priznaju. U novembru je Moskva čak spriječila Schmidta da svoj izvještaj podnese Vijeću sigurnosti UN-a. Dodik i Moskva su prekinuli svaki kontakt sa njim.

S obzirom na ukrajinsku krizu, političke snage se svrstavaju na liniju zaraćenih strana. Za srpskog autokratu Dodika, podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu je nešto što se podrazumijeva.

Srce bošnjačkog i nenacionalističkog većinskog stanovništva, s druge strane, kuca za Ukrajinu. Mnogi građani Sarajeva prisjećaju se opsade glavnog grada prije 30 godina i upoređuju nevoljkost Zapada da pošalje oružje Ukrajini sa tadašnjim embargom UN-a na Bosnu. "Srpska vojska je tada imala svo oružje, ali su nam odbili oružje za odbranu. Kakva nepravda", prisjećaju se komšije u Ulici Mehmed paše Sokolovića, puni simpatija prema Ukrajincima.

Hrvatski nacionalisti iz bosanskohercegovačke regije, predvođeni Draganom Čovićem, s druge strane, otvoreno pokazuju simpatije prema Putinu. Činjenica da se Čović 1. februara pojavio u Skupštini RS i pozdravio Dodikovu politiku podrivanja institucija zajedničke države Bosne i Hercegovine naišla je na dobar prijem u hrvatskoj desnici.

Ali ne u cijeloj Hrvatskoj: listovi poput Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista podsjećaju da je Dodik uvijek sprečavao Hrvate koji su protjerani tokom rata u BiH od 1992. do 1995. da se vrate u domovinu.