Christian Schmidt obratio se javnosti nakon sjednice PIC-a: "Ovo su moji prijedlozi"

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) sastali su se 7. i 8. decembra 2021. godine u Sarajevu kako bi razmotrili stanje provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji i dalje predstavlja temelj za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu (BiH).

Nakon zasjedanja objavljen je Komunike, uz napomenu kako "predstavnici Ruske Federacije nisu sudjelovali na sastanku te se stoga nisu pridružili ovom Komunikeu".

A, nakon sjednice, javnosti se obratio visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt koji je dao malo više detalja o tome o čemu su razgovarali ambasadori PIC-a.

Trending

Savez kolumnista | Faruk Šehić: Nova godina mediokriteta

Ponovio je da je PIC istaknuo stav kako je BiH suverena država, sačinjena od distrikta i dva entiteta, koji su ustavni dio države no to im ne daje pravo na jednostrano otcjepljenje od BiH.

"Oni postoje pravno samo na osnovu Ustava BiH. To je nešto što svi znaju, ali ponekad je to dobro i ponoviti, jer su neki, čini mi se, zaboravili u međuvremenu", rekao je Schmidt, pa nastavio pojašnjavati: 

"RS nema zakonsko ovlaštenje da se jednostrano povuče iz ustavno-pravnog poretka BiH. Mi smo konstatovali da postoji diskusija o tom pitanju u RS gdje se pominju upravo ta pitanja, da se ugroze državne institucije ili da se smanji njihova funkcionalost utiču na budućnost i BiH, ali i entiteta. Razgovarali smo kako se udaljiti od tih destabilizirajućih poteza u svom institucijama. To će imati posljedice."

Kako je kazao Schmidt, UO PIC-a podržao je sve mjere koje se mogu upotrijebiti, a nekoliko je opcija na stalo: "Izričito smo istakli sankcije, uvjetovanje finansijske podrške i drugo."

Schmidt je stava da bi svi u BiH trebali biti opredijeljeni da se poboljša ekonomska situacija.

"BiH je pod izuzetnim utjecajem teških situacija. Drugdje imamo ekonomski rast, toga nema u BiH. Zašto je to tako? Investitori sumnjaju u stabilnost zbog političke situacije... Novac je sramežljiv poput jelena i zato investitori traže neke druge mogućnosti.

Oni koji od jutra do mraka samo govore o Ustavu, o Dejtonu itd, ja nisam čuo toliko njihovih komentara o tome šta bi htjeli uraditi isti ti ljudi kada je riječ o poboljšanju ekonomske situacije. Međunarodna zajednica je veoma opredijeljena i nema zamora, ali moramo ohrabriti sve lidere u BiH da izgrade atmosferu međusobnog povjerenja. Građani zaslužuju bolje, trebaju napredak a ne eskalaciju u retorici", govorio je visoki predstavnik, upozorivši kako svijet posmatra i razmišlja šta se dešava s BiH.

"Evo dat ću vam primjer. MMF je pripremio prošle godine program koji se odnosi na iznos od stotine miliona eura za podršku ekonomiji u zemlji. Nažalost, nije bilo moguće da se ispune uslovi kada je riječ o zakonu o nabavci i zakonu o elektronskom bankarstvu, što je iskreno nešto što je standard diljem svijeta. To je nešto što se ovdje nije moglo dgovoriti i novac je otišao. I tako to 'hoda' ovdje. A, to utječe na sposobnost svakog građanina da dođe do ekonomskog blagostanja! Uključite se u reforme kako bi BiH krenula naprijed."

Ipak, Schmidt misli da će se situacija riješiti, "kako bismo osigurali da radimo na stvarima na kojima možemo zajedno raditi".

A, onda je otkrio sljedeće:

"Ja već nekoliko sedmica, pa i mjeseci, imam prijedlog, radim na njemu otkako sam došao na ovu poziciju. Kroz reforme 'pet + dva' treba raditi na pitanju državne imovine. O čemu se govori već 26 godina... jedan od mojih prethodnika Wolfgang Petrisch donio je zabranu raspolaganja državnom imovinom, no što duže ta zabrana traje to se stvari više kompliciraju. Uvjeren sam da postoji razuman način da se nađe razumno rješenje, imajući u vidu odluke Ustavnog suda. U takvoj situaciji jednostavno sjednete, uzmete papire i informacije, razmijenite stavove i zajedno dođite do najboljeg rješenja!

Dolazim iz savezne, federalne države, imao  sam priliku raditi na reformi šumarstva sa 16 pokrajina, a ne dva entiteta. Imam nekog isksustva kada je riječ o tome. Moj tim i ja smo spremni raditi na tome, kao i eksperti EU i drugih institucija, no odluka mora da se donese u parlamentu, u Sarajevu, a mi smo tu da pomognemo. Pozivam sve, bez obzira ko hoće, a ko neće da priča, neka sjednu zajedno i razmisle - gdje je problem i kako ga riješiti."

"Drugo o čemu sam informirao PIC", nastavio je, "jeste da ću pozvati državni parlament da donese zakon o sankcioniranju negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti te sankcioniranju veličanja osuđenih ratnih zločinaca".

"To je i standard EU i oni se moraju poštivati. Mislim da nije pravi način da se politizira ovo pitanje, jer se na taj način ne odaje počast žrtvama. Razumijem da neki imaju dojam da je zakon, koji je donesen u julu, okrenut samo prema jednom narodu, što nije tačno. Žrtve se ne razlikuju po etničkoj pripadnosti. Žrtve su žrtve i moramo raditi na tome da u budućnosti ne bude žrtava. Nadam se da će prihvatiti, mislim da bi to pomoglo, posebno mlađim generacijama ove zemlje da dobro razumiju stvari."

Blisko sarađujemo sa EU na 14 prioriteta, nastavio je. 

"Oni traže puno rada."

O posjetama stranih diplomata, kazao je da bi više volio da ih nema. "One se dešavaju kad postoje teškoće, sada smo u fazi da ljudi dolaze u posjete i nadam se da ćemo iskoristiti priliku da riješimo stvari. 

"Pitanja se neće sama od sebe riješiti. Lideri moraju sjesti i dogovoriti se", zaključio je Christian Schmidt na kraju zvanične konferencije u Sarajevu, nakon čega su uslijedila pitanja novinara.

Šta će se desiti ako sjednica NS RS "ode u pogrešnom smjeru" u smislu kršenja Dejtonskog sporazuma i sl, ima li nešto što može brzo upotrijebiti:

"Neću prijetiti i neću imati prijeteće stavove. Ovo nisu samo teme međunarodne zajednice, već tema kojom se trebaju baviti građani i građanke BiH. Uvijek sam govorio da u ladici imam spremne mogućnosti, bonske ovlasti su tu... ali, neka ova zemlja sama odluči i šta će biti s nje ako ne bude više međunarodne zajednice."

Nakon što su novinari nastavili s pitanjima o ladici i bonskim ovlastima, upitavši Schmidta "imaju li neke sankcije koje se tiču isključivo političara", jer ove druge - novac od MMF-a i manjak investicija utječu na građane, a ne na lidere, Schmidt nije dao konkretan odgovor.

"Ne želimo sankcije radi sankcija. Želimo da politički predstavnici u BiH budu spremni da se brinu o dobrobiti građana i građanki ove države."

Uslijedilo je i pitanje 'zašto je okrenut samo prema RS', a spomenuo se i Izborni zakon - problem zato nije u ovom entitetu, kazala je novinarka:

"Da, to je tako. I ne znam zašto se RS osjeća pogođenom, kao da se samo o njoj govori. Ipak ste me malo 'potkačili' sad... 'svrbi' me ovo pitanje. Uvijek me iznenadi kako jake političke snage iz RS, dosta svoga vremena govore o meni i uvijek sam za razgovor, ali ako sami sebi postavljate zamke - to nije put kojim treba reći. Zaista, evo, još jednom ljubazno pozivam predstavnike RS da sjednemo i razgovaramo. Ali, podsjećam, ne možete birate s kim ćete razgovarati. Morate to raditi s onim ko vam stoji na raspolaganju. Imajmo respekta. Ja ga imam. I prema predstavnicima RS. Ali, s problemima se ovdje ponekad igra ping-ponga...možda da se pozabavimo pitanjem šta će BiH pomoći u napretku."