Cero: Dok traje halabuka, Dodik i Vučić otimaju imovinu države BiH – to je cilj!

Pomalo u sjeni nacrta zakona o tzv. Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a, Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nastavljajući secesionističku politiku Milorada Dodika, dao je prijedlog zakona o nepokretnoj imovini, koji je jučer po hitnom postupku razmotren na sjednici Narodne skupštine RS-a (NSRS).

Iz RS-a tvrde se da se jučerašnjim prijedlogom "uređuje svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma".

Samo je država vlasnik imovine

No, ovim se, po svmu sudeći, nalazi nešto sasvim drugo. Po modelu "čije ovce, toga i planina", dakle, teorije krvi i tla, politički establištment bh. entiteta RS, uz punu podršku Beograda želi da na mala vrata oduzme imovinu državi i da, nakon serije destrukcija institucija države, pokuša od nje stvoriti - praznu ljušturu. Za to vrijeme nadležne pravosudne institucije, koje Dodik upravo razvlašćuje, ne čine ništa!?

Trending

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

Zato je na potezu OHR koji ima u rukama raniju odluku visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom!

Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero upozorava da je priča o državnoj imovini ima mnogo širi kontekst.

"Kako kaže presuda U1/11 u završnom paragrafu, uz obrazloženje: "Ovo pitanje nije riješeno, ne od dana donošenja presude i uspostave Komisije za državnu imovinu, već od dana potpisivanja Daytonsko-pariskog mirovnog sporazuma". Mi smo se suočili sa daytonskom prazninom. Učesnici , kad ih se pitalo zašto nije riješeno pitanje vlasništva nad državnim imovnim, rekli su da to nije učinjeno "zbog historijskog konteksta u kojem je nastao sporazum". Pitanje je da li bi došlo do Daytonskog sporazuma da se ulazilo i u to. Nevezano za isto, presuda U1/11 principom kontinuiteta i dodatnih nadležnosti, nedvojbeno jasno je utvrdila ko je titular vlasništva. Država, a ne poddržavni aranžmani bilo da se radi o entitetima ili kantonima", govori Cero za portal Radiosarajevo.ba.

Prigrabiti vlasništvo

Međutim, kako objašnjava, stvorena je neka vrsta obaveza da ovo pitanje bude riješeno zakonom o državnoj imovini. To nije učinjeno.

"Ovdje imamo pitanje upravljanja i korištenja, s jedne strane. A imamo jučerašnje i stalno nastojanje da se pored upravljanja i korištenja odredi i pitanje vlasništva. Korištenje niko nije dvojio. Nastoji se kroz unilateralna, jednostrana, neustavna sredstva prigrabiti pravo vlasništva, a ne korištenja. To su dobra: šume, poljoprivredno zemljište, rijeke, more...", dodao je.

Nadalje, dodaje kako ustavno-pravni osnov za ovakav prijedlog zakona jeste najobičniji falsifikat!

"Prva činjenica se referira na član. 68 koji amandmanima promijenjen u procesu usaglašavanja Ustava RS, i kaže da "entitet uređuje imovinske-pravne, obligacione osnove i ostalo". Međutim, cijelo tumačenje u samom obrazloženju staje na najbitnijoj tački koja kaže da ova ustavna mogućnost u Ustavu RS 'ne uređuje imovinu koja je zajedničko vlasništvo entiteta". Dakle, falsifikat. Ova odredba je bila u predmetu U-1/11 bila dio analize Venecijanske komisije koja je nastupala u svojstvu amicus curiae (prijatelj suda). Venecijanska komisija kaže da jeste tačno da se uređuju imovinsko-pravni i obligacioni odnosi, ali ovo što se radilo od 2010. godine, nije uređivanje odnosa već uređivanje prava vlasništva. Upušta se u raspodjelu imovine", upozorava Cero.

Inicijativa u Parlamentu BiH

Međutim, nakon što je prošla Ustavno-pravnu komisiju, početkom ovog mjeseca na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH našla se Inicijativa o zakonu o državnoj imovini BiH, što je, očito, ubrzalo aktivnosti Dodika i SNSD-a.

"Inicijativu su pokrenule Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka) i Aida Baručija (Nezavisni blok). Inicijativa se sastoji u tome da se da nalog Vijeću ministara BiH da u roku od 30 dana u zakonodavnu proceduru dostavi Zakon o državnoj imovini. Inicijativa je osporena na etnitetskom glasanju. Formalno pravno jasno je da je druga faza usaglašavanje. Kako je Inicijativa u Državnom parlamentu, Dodik je nenajavljeno, uz veliku halabuku oko donošenja zakona o VSTV-u RS, provukao ono što mu je konačan cilj. I njemu i državi Srbiji!", tvrdi Cero.

Cilj – imovina države

Na pitanje koji je to cilj on navodi da je cijela priča s provedbom Inzkovg zakona imala konačan cilj, a to je državna imovina!

U međuvremenu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ranije izjavio "da u Daytonu ne postoji nijedno slovo koje govori o tome da zemljište i šume ne pripadaju RS-u", iako je predsjedniku Srbije dobro poznato da je Ustavni sud države BiH šume u RS-u proglasio državnom imovinom. Vučić tvrdi kako su mu stranci obećali da će za pola godine RS-u biti "vraćena" imovina!?

Njemačka politička analitičarka i ekspertica za Balkan, Marion Kraske, reagirala je na izjave Vučića u kontekstu bosanskohercegovačke imovine, upozorivši na stalno miješanje Beograda u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

Poručila je da "međunarodna zajednica treba jasno reći da je Bosna i Hercegovina suverena zemlja", te "zaustaviti. destabilizaciju!".

O tome Cero kaže:

"Konačan target je upravo ovo što je jednostrano, pravno nasilno i neustavno urađeno ili se radi u NSRS. Vučić je imao informacije. Pretpostavljam da je neka vrsta posrednika za razgovor s nekim strancima koji su mu to obećali".

Štaviše, Cero vjeruje da su cijelu priču ubrzale i sanckije Miloradu Dodiku i ljudima oko njega.

"Ovdje je itekako bio prisutan bunar zloupotreba i koruptivno-kriminalnih radnji na državnoj imovini. Ovaj predloženi zakon je pokušaj osujećivanja dokazivanja koruptivno-kriminalnih radnji koje su prisutne ne samo u RS-u, već i u FBiH, to jeste, u kantonima. Očekivati je da je ovo jedna vrsta scenarija za sondiranje prohodnosti nastavka rada hidroelektrane Buk Bijela i Aerodroma Trebinje. Treba imati na umu da je RS nedavno ponudila Rusiji koncesije u energetskom sektoru", konstatira Cero za Radiosarajevo.ba.

Koncept sastavljene države

Na koncu, Cero ističe da Dodik ovakvim pristupima slavi "koncept sastavljene države".

"Ovim aktivnostima (koje Dodim provodi) se mijenja ustavno-pravni karakter BiH iz sui generis federacije u državnu zajednicu, zajednicu država. A entitetu daje prerogative suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Državi BiH je zajamčen suverenitet, teritorijalni integritet i kontinuitet. Na ovaj način došlo bi do promjene ustavno-pravnog karaktera BiH, ona bi postala državna zajednica, a tada bi Dodik pozicionira u mogućnost dispozicije, a ne secesije", zaključuje Cero.