Bosanski jezik je nemoguće negirati

"Organiziramo ovu konferenciju o bosanskom jeziku kao nastalu potrebu i kao odgovor na diskriminaciju, segregaciju i negiranje bosanskog jezika u ovom entitetu. Ne samo samo u obrazovnom procesu, već uopšte u cjelokupnom društvenom i javnom vokabularu i komunikaciji bosanski jezik je na meti i vrši se svaka vrsta diskriminacije. Danas želimo kroz izlaganje i diskusije ljudi koji su iz te oblasti da dobijemo dovoljno informacija o bosanskom jeziku kako bismo ih podijelili s građanstvom na ovom prostoru, ovog entiteta, ali i cijele BiH kako bi bar pokušali da utičemo na javnost u ovom entitetu da prestane diskriminacija i da se okonča segregacija u obrazovnom procesu", rekao je Salkić u obraćanju novinarima pred početak konferencije.

Na konferenciji učestvuje 36 stručnjaka iz BiH i susjednih zemalja, a biće prezentovano preko 20 radova.

"Nakon konferencije biće upriličeni zaključci i preporuke za dalje djelovanje i pravci kako da dođemo do potpune ravnopravnosti kada je u pitanju bosanski jezik na ovom prostoru, ali i preporuke da Ministarstvo prosvjete i Pedagoški zavod moraju otvoriti komunikaciju iskrenu i istinsku sa roditeljima, učenicima, ali i sa cjelokupnim bošnjačkim bićem na ovom prostoru. Nemoguće je bosanski jezik negirati imajući u vidu da su Bošnjaci, ali i drugi građani ove zemlje na poslednja dva popisa jasno se izjasnili da govore bosanskim jezikom i na taj način odagnali svaku sumnju i svaku mogućnost da se on negira i da nestane na ovom prostoru", kazao je Salkić.

On je istakao da na konferenciji učestvuje veliki broj univerzitetskih profesora, kao i Dževad Jahić, direktor Instituta za jezike BiH.

Jahić je novinarima pojasnio da lingvističko uporište za bosanski jezik daje bosnistika kako nauka o bosanskom jeziku, a da je konferencija prilika da predstave rezultate bosnistike kao naučne discipline.

"Jedan jezik koji ima svoju istoriju vrlo staru, jezik koji ima sve ono što savremeni moderni jezici imaju takav je slučaj i sa bosanskim jezikom. Naš je zadatak da kao civilizirano društvo, država upremo svoje snage u istraživanje toga jezika i da sa naučne strane pomognemo u zaštiti onoga što je najvažnije kada je riječ o upotrebi jezika, u zaštiti jezičkih sloboda. Zaštiti jezičke slobode maksimalno, to čini i hoće i nauka, ali u situaciji smo da imamo određene probleme i uskraćivanje prava djece, pogotovo na upotrebu maternjeg jezika u školama i upravo na ovaj način se i okupljamo ovdje da bi smo ukazali na civilizacijske potrebe naroda, države za apsolutnom kategoričnom zaštitom prava svakog pojedinca na maksimalnu jezičku slobodu", rekao je Jahić.

Odgovarajući na pitanja novinara na situaciju u kojoj su se našli roditelji djece bošnjačke nacionalnosti u školama u RS koji odbijaju da njihovoj djeci u đačke knjižice bude upisan jezik bošnjačkog naroda i traže da stoji - bosanski jezik,  Salkić je istakao da samo zajedno mogu ostvariti prava, zagarantovana ustavom i zakonom.

"Sve za šta se odluče roditelji učenika, mi ćemo podržati. Naravno, daćemo im određene sugestije kako ne bi krenuli u pogrešnom pravcu. Držimo da je realno da roditelji koji nisu zadovoljni onim što piše u školskim dokumentima njihove djece iskažu prigovor direktorima škola i razrednim starješinama koji bi im morali odgovoriti da li će tu nepravilnost ili netačnost ispraviti. Nakon objavljivanja odluke Ustavnog suda mi ćemo razmotriti svaku drugu mogućnost, između ostalog i pravnu, za pojedinačne tužbe, prije svega, protiv razrednih starješina i direktora koji su direktno odgovorni. Ti ljudi moraju znati da je kazna za nepoštivanje odluka Ustavnog suda od šest mjeseci do pet godina zatvora, ukoliko bude presuđeno i oni budu išli na robiju tada neće biti ministarstva i ministara, niti mogućnosti da ih se zaštiti", rekao je on.

Na pitanje da li je rješenje da se za srpski jezik navodi jezik srpskog naroda, Salkić je istakao da to pokazuje razmjere bahatosti i nepoštivanja Ustava i zakona.

"Ministarstvo ne poštuje Ustav i zakon ne samo prema Bošnjacima. Ono ga ne poštuje ni prema Srbima jer zapravo Srbi nemaju pravo na srpski jezik u obrazovnom procesu spram Ustava i Zakona. Ministarstvo im nameće termin srpskog jezika bez da su oni pitani zato. Oni koji su pitani u ime srpskog naroda pristali su da u Ustavu piše jezik srpskog naroda i u zakonu jezik srpskog naroda. Sada ministar i direktor Pedagoškog zavoda kroz nastavni plan i program ljudima nameću srpski jezik", rekao je on.

Naglasio je da traže potpunu ravnopravnost bez diskriminacije koja ida u dva pravca - da se uskraćuje pravo Bošnjacima na bosanski jezik, a da se Srbima nameće srpski jezik bez da to ima u Ustavu i zakonu. Na pitanje kada će se djeca bošnjačke nacionalnosti vratiti u škole odgovorio je da je to pitanje za ministra jer on odlučuje o tome i "on je taj koji tjera djecu iz škola".