BiH je zemlja sa najviše kladionica u cijeloj Evropi: Godišnje zarađuju stotine miliona maraka

Bosna i Hercegovina je država s najviše registrovanih kladionica u Evropi sa više od 3.200 uplatnih mjesta koje ostvaruju enormne prihode, ali većina njih ne plaća poreze, objavio je Forbes.

Kladionice koje posluju na području Federacije u prošloj godini imale su prihod od nevjerojatnih 597 miliona i 950 hiljada KM, istovremeno u budžet su uplatile nešto manje od 30 miliona maraka poreza.

Forbes navodi kako dugovanja kladionica u Federaciji BiH na osnovu poreza iznose oko 49 miliona KM.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

"Ova sredstva gotovo je nemoguće prinudno naplatiti jer, u skladu s odlukom federalnog Ustavnog suda, nije moguće zaplijeniti imovinu vlasnika već samo pravnog subjekta. A same kladionice najčešće nemaju imovinu", navodi Forbes.

U manjem bh. entitetu RS postoje 804 kladionice kojima upravlja 20 kompanija. Također, ove kompanije širom RS imaju raspoređena 164 aparata za klađenje. Prihodi naknada za priređivanje igara na sreću u budžetu RS zaključno sa 22. novembrom 2023. godine iznosili su 95,6 miliona KM, pisao je Mondo.

13.06.24. 18:00

Uveden novi sistem fiskalizacije u ovom dijelu BiH: Kladionice oslobođene obaveza

"Kod nas se još uvijek o kockanju ne govori kao problemu kakav on zaista jeste. Neke procjene govore da u BiH više od 500 hiljada ljudi posjećuje kladionice i kocka svakodnevno, a da od tog broja nekih 50 hiljada su patološki kockari. Što znači da su osobe koje su razvile ovisnost o kockanju", kaže Sanela Pekić iz Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE Sarajevo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira ovisnost o kocki kao ludopatiju, koju karatkerizira nekontrolirana želja da se nastavi s kockanjem, neovisno o ekonomskim posljedicama na vlastiti budžet.

Studija u Brazilu, zemlji koja je iza Amerike i Engleske, po potrošnji na klađenja, pokazala je da je 23 posto kockara prestalo kupovati odjeću, 19 posto je prestalo kupovati na tržnici, a 11 posto nije trošilo na zdravlje i lijekove, piše Forbes.