37. dan invazije: Ukrajinci tvrde da su oslobodili Buču - "otjerali smo Orke"
Najmanje 53 historijska i vjerska mjesta u Ukrajini oštećena su od početka ruske invazije, prema UNESCO-u.
UNESCO je zajedno sa svojom sestrinskom agencijom UNITAR (Institut Ujedinjenih naroda za obuku i istraživanje) uspostavio "sistem za praćenje stanja očuvanosti glavnih ukrajinskih mjesta i spomenika putem satelitskih snimaka", prema glasnogovorniku UNESCO-a.
"Do danas smo uspjeli provjeriti štetu na najmanje 53 kulturna mjesta", nastavio je glasnogovornik. To obuhvaća 29 vjerskih objekata, 16 historijskih zgrada, četiri muzeja i četiri spomenika, navodi organizacija.
Najveću štetu pretrpio je grad Harkiv na sjeveroistoku zemlje s 18 oštećenih mjesta uključujući Nacionalno akademsko kazalište opere i baleta, Harkivski umjetnički muzej i Memorijal Holokausta Drobytskyi Yar.
Na popisu je i Dramsko kazalište u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju koji je u martu razoren ruskim bombardiranjem. U sjevernom gradu Černihivu, među oštećenim mjestima nalazi se i crkva sa zlatnom kupolom.
Sergej Orlov, zamjenik gradonačelnika Mariupolja, upravo je govorio za CNN o tome šta se događa u gradu.
"Grad je potpuno uništen, samo ruševine", rekao je. "Uznemireni smo, ali ne zbog infrastrukture, već zbog ljudi... no, sada znamo kako pomoći našim građanima koji pate u gradu."
Orlov je rekao da Rusija ne dopušta nikakvu humanitarnu pomoć u grad.
Iz Međunarodnog crvenog krsta poručili su da je humanitarni konvoj ponovno pokušao i nije uspio ući u grad, a pokušat će ponovno sutra.
Orlov je rekao da je, zbog nedostatka hrane i zaliha, uobičajeno da ljudi imaju tri obroka sedmično, umjesto tri obroka dnevno.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine objavio je da ruski okupatori namjeravaju 4. aprila održati referendum u Tokmaku u regiji Zaporižje.
"Prema dostupnim informacijama, ruski osvajači planiraju održati takozvani referendum u gradu Tokmak 4. aprila. Konkretno, okupacijska uprava je već obavijestila lokalno stanovništvo o ovom događaju", priopćio je Glavni štab.
Nisu navedeni detalji o referendumu.
Tri rakete Iskander lansirane s poluotoka Krima, kojeg je anektirala Rusija 2014, pogodile su naselje u regiji Odesa, rekao je Maksym Marchenko, čelnik vojne uprave regije.
"Ima žrtava", dodao je.
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss objavila je tweet nakon što je razgovarala s američkim državnim sekretarem Antonyjem Blinkenom:
Gradonačelnik Slavutiča, grada u kojem živi većina radnika Černobila, rekao je da je oko 200 pripadnika ukrajinske nacionalne garde vjerojatno zarobljeno od strane ruskih vojnika dok su se povlačili iz nuklearne elektrane.
Jurij Fomičev je rekao za BBC:
"Smatramo ih ratnim zarobljenicima."
Rekao je da im se čuvari nisu javili od četvrtka, dodajući:
"Radimo na razmjeni zarobljenika."
Fomičev je rekao da još nije jasno jesu li ruske trupe napustile cijelu černobilsku zonu isključenja ili samo neposredno područje oko elektrane.
"Cijela černobilska zona je vrlo velika. Ne možemo sve to pratiti - znamo samo što se događa neposredno oko elektrane u kojoj su naši radnici", dodao je.
Ukrajina je u četvrtak ponovno zauzela grad Buča u blizini glavnog grada Kijeva, izjavio je gradonačelnik Buče Anatoli Fedoruk.
"Danas, 31. marta, naš grad je oslobođen od ruskih orka, ruskih okupatora od strane naših ukrajinskih oružanih snaga", rekao je Fedoruk u videu ispred gradske vijećnice u Buči koji je objavljen u petak.
Brojni ukrajinski dužnosnici nazivaju ruske snage "orcima" - zlom, monstruoznom vojskom u Gospodaru prstenova J. R. R. Tolkiena.
"Ovaj dan predstavlja dan radosti i pobjede naših Oružanih snaga Ukrajine. I takve pobjede očekujemo u cijeloj Ukrajini", dodao je Fedoruk.
Čini se da video objavljen na društvenim mrežama u petak prikazuje napad helikoptera, a zatim i veliki požar u skladištu nafte za koje se tvrdi da se nalazi u Belgorodu u Rusiji.
Izvještaji su pokazali da je objekt nastavio gorjeti do podneva u petak. Deseci vatrogasaca upućeni su u borbu protiv vatre, a plamen je dosezao desetke metara u zrak.
Drugi video snimci pokazuju kako helikopteri, koje koriste i Ukrajina i Rusija, lete u regiji.
Visoki ukrajinski sigurnosni dužnosnik negirao je optužbe Rusije da Ukrajina stoji iza napada na naftno skladište u ruskom gradu Belgorodu.
Govoreći na nacionalnoj televiziji, sekretar Vijeća sigurnosti Ukrajine Oleksi Danilov, rekao je:
"Iz nekog razloga kažu da smo to učinili, ali prema našim informacijama to ne odgovara stvarnosti."
Pogledajte trenutnu situaciju u Kijevu, Harkivu i Lavovu:
Trenutno je 19.5 u Ukrajini. Ovako sada izgledaju stvari:
• Rusija je optužila Ukrajinu da je poslala jurišne helikoptere preko granice kako bi napali skladište nafte, što bi bio prvi napad na rusko tlo od početka invazije - ako se potvrdi. Ruski guverner u pograničnoj regiji Belgorod rekao je da su rano u petak dva ukrajinska helikoptera Mi-24 prešla granicu na maloj visini prije nego što su ispalila rakete na naftno postrojenje udaljeno 25 milja od granice. Ukrajina nije potvrdila da je pokrenula napad.
• Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da se vode "ogromne" bitke sjeverno i istočno od glavnog grada Ukrajine. Kličko je uputio upozorenje stanovnicima koji su pobjegli iz grada: "Rizik od smrti (u Kijevu) je prilično visok i zato je moj savjet svima koji se žele vratiti: Molim vas, sačekajte još malo."
• Čini se da je oko 2.000 evakuiranih civila iz ukrajinskog grada Mariupola kojeg opsjedaju ruske snage na putu u sigurnost, prema izvješćima gradskog vijeća. Nekoliko privatnih automobila pridružilo se 42 autobusa u pratnji Crvenog križa i vozila ukrajinske hitne pomoći iz obližnjeg Berdjanska do sigurnijeg grada Zaporožja koji je pod kontrolom Ukrajine, navodi se.
• Međutim, pomoćnik gradonačelnika Mariupolja rekao je da je opkoljeni južni grad i dalje zatvoren za sve koji pokušavaju ući i da je "vrlo opasan" za sve koji pokušavaju izaći. Petro Andryushchenko rekao je kako ruske snage od četvrtka sprječavaju i najmanju količinu humanitarnih zaliha da stigne do zarobljenih stanovnika, jasno stavljajući do znanja da planirani "humanitarni koridor" nije otvoren.
• Gradonačelnik Černihiva Vladislav Atrošenko optužio je Rusiju da je granatirala onkološki odjel bolnice u sjevernom ukrajinskom gradu, nekoliko dana nakon što je Rusija obećala da će "drastično smanjiti" svoj vojni napad na Kijev i Černihiv. Rekao je da nema vode ni struje, a grad bi mogao ostati bez hrane i lijekova u roku od sedam dana.
• Čelnici Europske unije pozvali su Kinu da pomogne u okončanju rata u Ukrajini, nakon što su s kineskim kolegama imali, kako su nazvali, "iskrene" razmjene stavova. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je kineske čelnike, premijera Li Keqianga i predsjednika Xi Jinpinga, da ne pomažu Rusiji da izbjegne zapadne sankcije.
• Šef UN-ovog nadzornog tijela za atomsku energiju Rafael Grossi rekao je da mu je cilj voditi misiju u Černobil što je prije moguće. Objava je uslijedila nakon što su ukrajinski dužnosnici rekli da su ruski vojnici koji su zauzeli jako kontaminiranu tvornicu od 24. februara - prvog dana invazije - otišli i sa sobom poveli nekoliko Ukrajinaca.
• Gradonačelnik Mikolaiva Vitaliy Kim rekao je da je potvrđeno da je 28 ljudi ubijeno u ruskom napadu na zgradu regionalne uprave u gradu na jugu Ukrajine. Napad se dogodio u utorak u 8.45 ujutro kada je raketa probila rupu kroz zgradu vlade na devet katova.
Njemačka je podigla optužnicu protiv bivšeg oficira u svojim rezervnim snagama zbog optužbi za špijuniranje za Rusiju, rekao je danas savezni javni tužitelj (GBA).
Ralph G., čije se prezime ne može u potpunosti otkriti zbog Zakona o privatnosti, dao je ruskim agentima "brojne dokumente i informacije" o njemačkoj vojsci od oktobra 2014. do marta 2020., navela je njemačka tužiteljica Ines Peterson u priopćenju.
GBA također optužuje osumnjičenog, koji je bio zamjenik komandanta, kao i član niza privrednih odbora, da je ruskim agentima davao informacije o utjecaju sankcija EU-a protiv Rusije na njemačke kompanije zbog njezine aneksije Krima od Ukrajina.
Također je dao informacije o Sjevernom toku 2, plinovodu u vlasništvu ruskog plinskog diva Gazproma, a koji je Njemačka zaustavila u februaru nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
Tužitelj je rekao da je Ralph G. ruskim agentima dao informacije o njemačkim rezervnim snagama i civilnoj odbrani. Preko njega je ruska tajna služba također došla do osobnih i kontakt podataka visokih časnika u vojsci i istaknutih korporativnih menadžera.
Osumnjičeni je također optužen da je svojim ruskim rukovodiocima pomogao razumjeti odbrambenu politiku SAD-a s partnerima u vojnom savezu NATO-a.
Tužitelj nije rekao je li i kako se osumnjičeni izjasnio na optužbe.
Ruski napad na ukrajinsku prijestolnicu Kijev za sada je možda umanjio, ali borbe još uvijek bijesne u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas, kao najava da će regija postati žarište rata u narednim sedmicama.
U četvrtak je američki predsjednik Joe Biden rekao za ruskog čelnika Vladimira Putina da "za sada nema jasnih dokaza da povlači sve svoje snage iz Kijeva. Također postoje dokazi da pojačava svoje trupe u području Donbasa."
A kasnije istog dana, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je građane na teška vremena na istoku, rekavši da u "Donbasu, Mariupolju, u smjeru Harkiva, ruske trupe gomilaju potencijal za udare. Snažni udarci. Mi ćemo se braniti. "
"Situacija u južnom smjeru i u Donbasu ostaje iznimno teška", dodao je Zelenski. Bio je to drugi put u 24 sata da je upozorio na širenje ruske ofanzive u Donbasu.
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg također očekuje da Donbas postane ključan. "Rusija se pokušava pregrupirati, opskrbiti i pojačati svoju ofanzivu u regiji Donbasa", rekao je u četvrtak.
Analiza onoga što se događa na terenu u istočnoj Ukrajini podržava ovaj stav - rusko topništvo pojačava napade, a sve više ukrajinskih civila bježi prema zapadu. Ruska ofanziva istovremeno se vodi na nekoliko pravaca.
Kada je Putin najavio invaziju 24. februara, ustvrdio je da je cilj ruske takozvane "specijalne vojne operacije oslobađanje Donbasa od neonacista i zaštita njegovog naroda od genocida ukrajinskih vlasti".
Ruska "kampanja" od tada je bila skup operacija koje su uključivale kopnenu ofanzivu i iznimno razornu raketnu i topničku vatru, a njene je krajnje ciljeve još uvijek teško predvidjeti. No fokus ruskih vojnih napora — i retorike — nedavno se pomaknuo na jug i istok Ukrajine.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan razgovarao je telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Kako je saopšteno iz Direkcije za komunikacije kabineta predsjednika Turske, Erdogan i Putin su razgovarali o sastanku pregovaračkih timova Rusije i Ukrajine, koji je održan u utorak u Istanbulu u Turske.
Erdogan je kazao da pozitivan i konstruktivan sastanak delegacija Rusije i Ukrajine u Istanbulu budi nadu u mir.
Napominjući da je važno da se strane ponašaju razumno i održavaju dijalog, Erdogan je kazao da organiziranjem sastanka ruskog predsjednika Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog žele krunisati mirovne napore koje poduzimaju.
Erdogan je u telefonskom razgovoru s Putinom ponovio prijedlog da Turska bude domaćin sastanka lidera Ukrajine i Rusije.
Putin je također zahvalio predsjedniku Erdoganu što je bio domaćin sastanka pregovaračkih timova Rusije i Ukrajine u Istanbulu.
Direktor nuklearne elektrane u Černobilu rekao je da je nemoguće utvrditi stepen radijacije kojem su ruske trupe bile izložene dok su zauzimale teritorij.
U izjavi na Telegram kanalu Energoatoma, državnog operatera ukrajinskih nuklearnih elektrana, direktor Černobila Valeri Seida poručio je: "Na području same stanice okupatori nisu ništa kopali, ali je gusta prašina podignuta kad su prolazili vozilima i čestice radijacije možda su kroz pluća ušle u tijelo rašista [rasista+fašista, ukrajinska pogrdna riječ za ruske trupe]."
Nije jasno što su ruske trupe radile u takozvanoj "Crvenoj šumi", kontaminiranom području u Černobilu, a moguće je da su mogli biti izloženi značajnom zračenju prilikom kopanja rovova, navodi se u priopćenju.
"Istovremeno, svo osoblje koje je u tom periodu bilo u stanici nije dobilo zračenje, jer su ljudi radili, iako pod velikim pritiskom, profesionalno", rekao je Seida.
Černobil, mjesto najgore nuklearne katastrofe na svijetu, pao je u ruke ruskih vojnika u prvoj sedmici rata u Ukrajini. Energoatom je u četvrtak priopćio da su se ruske snage povukle iz elektrane i njenog teritorija.
Čelnici Europske unije pozvali su Kinu da pomogne u okončanju rata u Ukrajini, nakon što su sa svojim kineskim kolegama imali, kako su nazvali, "iskrene" razmjene stavova.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da su internetski sastanci s kineskim vodstvom, premijerom Li Keqiangom i predsjednikom Xi Jinpingom, protekli u vrlo "ozbiljnoj atmosferi".
"Današnji summit sigurno nije bio uobičajen", istakla je te dodala da kao stalna članica Vijeća sigurnosti Kina ima "vrlo posebnu odgovornost".
Govoreći na konferenciji za novinare uz nju, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je poručio:
"Pozivamo Kinu da pomogne u okončanju rata u Ukrajini. Kina ne može zatvoriti oči pred ruskim kršenjem međunarodnog prava."
Von der Leyen je naglasila da su upozorili kineske čelnike da ne pomažu Rusiji da izbjegne zapadne sankcije:
"Također smo vrlo jasno rekli da bi Kina trebala, ako ne podržavati, barem se ne miješati u naše sankcije. To bi dovelo do velike štete po ugled Kine ovdje u Europi."
Ona je još podsjetila da su Kina i Europska unija svakodnevno trgovale robom i uslugama od gotovo 2 milijarde eura, dok je trgovina između Kine i Rusije iznosila samo 330 miliona eura dnevno.
Michel je dodao da je EU izrazila zabrinutost zbog ljudskih prava u Xinjiangu i Hong Kongu, kao i zbog "diskriminatornog" trgovinskog spora Pekinga s državom članicom EU Litvanijom.
Njih dvoje su zaobišli pitanja o tome jesu li dobili garancije od Kine da neće pomoći Rusiji. "Nadamo se da su Kinezi čuli naše argumente", rekao je Michel.
Činilo se da je sastanak s Xijem trajao manje od jednog sata, prema objavama dužnosnika EU-a na društvenim mrežama.
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grossi izjavio je u petak da će voditi misiju u nuklearnoj elektrani Černobil u Ukrajini.
"Ja ću voditi misiju pomoći i podrške IAEA-e u nuklearnoj elektrani u Černobilu što je prije moguće. Bit će to prva u nizu takvih misija nuklearne sigurnosti i sigurnosti u Ukrajini", napisao je Grossi.
Grossi je prethodno rekao da IAEA ima dogovoreni okvir s Ukrajinom i Rusijom za pomoć u sigurnosti i sigurnosti nuklearnih elektrana u Ukrajini.
Grossi je u petak u Beču rekao novinarima da je IAEA isporučila dio opreme Ukrajini i da je razgovarao o slanju osoblja za pomoć ukrajinskim vlastima.
"Saglasni smo da uspostavimo mehanizam brze pomoći u slučaju da dođe do neke situacije", rekao je Grossi. "Postavljamo mehanizam pomoću kojeg bismo gotovo odmah mogli poslati tim da procijeni i pomogne."
Zelenski razgovarao s Macronom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na društvenim mrežama da je razgovarao sa svojim francuskim kolegom Emmanuelom Macronom.
Razgovarali su o pregovaračkom procesu, važnosti sigurnosnih jamstava i osiguravanju humanitarnih koridora iz lučkog grada Mariupolja, rekao je Zelenskij.
Održan važan sastanak Kine i EU. Peking odbija zauzeti stranu u ratu
"Peking se protivi zauzimanju strana u ruskoj invaziji na Ukrajinu", rekao je dužnosnicima Europske unije kineski premijer Li Keqiang.
Ministarstvo odbrane Ukrajine odbilo je direktno komentirati ruske navode da su njene snage napale skladište goriva u ruskom gradu Belgorodu, prenosi Reuters.
U njemu se navodi da Ukrajina provodi odbrambenu operaciju i da se ne može smatrati odgovornom za "svaku katastrofu na teritoriji Rusije".
Portparol ministarstva odbrane Oleksandr Motuzjanik rekao je na brifingu:
Ukrajina trenutno izvodi odbrambenu operaciju protiv ruske agresije na teritoriji Ukrajine, a to ne znači da je Ukrajina odgovorna za svaku katastrofu na teritoriji Rusije.
Čini se da su ga saradnici Vladimira Putina dezinformisali o ratu, plašeći se njegove reakcije, piše Rajh.
U srijedu su američki zvaničnici otkrili da su, prema američkim obavještajnim podacima, Putinova stroga izolacija tokom pandemije i spremnost da javno kažnjava savjetnike doprinijeli da on dobije nepotpune ili previše optimistične izvještaje o napretku ruskih snaga.
"Vjerujemo da ga njegovi savjetnici krivo informiraju o tome koliko loše funkcionira ruska vojska i kako je ruska ekonomija osakaćena sankcijama", rekla je novinarima Kate Bedingfield, direktorica komunikacija Bijele kuće.
Gradonačelnik Černihiva Vladislav Atrošenko optužio je Rusiju za granatiranje onkološkog odjeljenja bolnice u sjevernom ukrajinskom gradu, samo nekoliko dana nakon što je Rusija obećala da će "drastično smanjiti" svoj vojni napad na Kijev i Černihiv.
On je u razgovoru za CNN rekao:
Neke granate su direktno pogodile regionalnu bolnicu, a jedna od zgrada bolnice, odnosno onkološka jedinica, potpuno je uništena. Tri osobe su zadobile teške povrede.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da će reći Vladimiru Putinu da on i Volodimir Zelenski moraju da preduzmu korak kako bi riješili pitanja oko ukrajinske regije Donbas i Krima, prenosi Reuters.
Obraćajući se novinarima u Istanbulu, Erdogan je rekao da će obaviti telefonski razgovor s Putinom u 13:00 GMT i obnoviti ponudu da ugosti ruske i ukrajinske lidere na mirovnim pregovorima.
Čini se da je oko 2.000 evakuisanih civila iz ukrajinskog grada Mariupolja koji je opkoljen od strane ruskih snaga na putu ka sigurnosti, prema izvještajima gradskog vijeća.
Nekoliko privatnih automobila pridružilo se 42 autobusa u pratnji Crvenog krsta i vozila ukrajinske hitne pomoći iz obližnjeg Berdjanska do sigurnijeg ukrajinskog grada Zaporožja, objavio je u petak Telegram kanal gradskog vijeća Mariupolja, zajedno sa fotografijom i videom konvoja.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da ne može potvrditi ili demantirati navodnu umiješanost Ukrajine u napad na skladište goriva u ruskom gradu Belgorodu jer nije bio upoznat sa svim vojnim informacijama, prenosi Reuters.
Odgovarajući na pitanje o napadu na brifingu u Poljskoj, Kuleba je rekao:
"Ne mogu ni potvrditi ni odbaciti tvrdnju da je Ukrajina bila umiješana u ovo samo zato što ne posjedujem sve vojne informacije".
Pregovori između Ukrajine i Rusije nastavljeni su u online formatu, saopštio je ured ukrajinskog predsjednika, prenosi Reuters.
Kremlj se prvi put oglasio o napadu na skladište goriva u ruskom gradu Belgorodu, za koji Rusija optužuje Ukrajinu.
Iz Kremlja su rekli da udar na skladište goriva ne stvara ugodne uvjete za nastavak mirovnih pregovora, prenosi Reuters.
Gradonačelnik Mikolajeva Vitalij Kim rekao je da je potvrđeno da je 28 ljudi ubijeno kao rezultat ruskog napada na zgradu regionalne administracije u gradu na jugu Ukrajine.
Napad se dogodio u utorak u 8:45 sati kada je raketa probila rupu kroz zgradu vlade na devet spratova, uništivši kancelariju guvernera Kima.
Vlasti su danima tragale za preživjelima u ruševinama.
Postoji nekoliko citata o situaciji s Ukrajinom koja se pojavila nakon što se jutros sastao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sa svojim indijskim kolegom.
Reuters prenosi da je rekao da je potrebno nastaviti mirovne pregovore i da je na ukrajinskoj strani bilo "mnogo više razumijevanja" za situaciju na Krimu i Donbasu.
Lavrov je takođe rekao da će Rusija intenzivirati količinu trgovine koju obavlja direktno u rubljama.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je Turkiye na spremnosti da bude zemlja garant sigurnosti njegove zemlje, javlja Anadolu Agency (AA).
Zelenski je putem svog kanala na Telegramu govorio o ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine.
"Izdržali smo višestruko duže nego što je neprijatelj očekivao. Mislili su da će rat trajati samo tri do pet dana i da je to vrijeme dovoljno da zauzmu našu zemlju. Ali držimo se i nastavit ćemo se boriti", kazao je Zelenski.
Ističući da je rat borba za budućnost Ukrajine, Zelenski je dodao: "Okupatore nastavljamo tjerati u smjeru Černigiva u regiji Sumi, sjeverno od Kijeva."
Više od 2,4 miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u Poljsku od početka rata, saopćila je poljska granična policija.
Broj prelazaka granice ipak je značajno pao, a jučer je zabilježen najmanji broj prelazaka otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara.
Neki ruski vojnici su i dalje bili u "zoni isključenja" oko ugašene nuklearne elektrane u Černobilu u petak ujutro, rekao je šef ukrajinske agencije zadužene za tu zonu.
Jevhen Kramarenko je na nacionalnoj televiziji potvrdio da su ruske snage koje su okupirale elektranu nakon invazije na Ukrajinu 24. februara napustile samu elektranu, ali je rekao da su neke trupe viđene u zoni isključenja izvan teritorije povučene elektrane.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov boravi u posjeti Indiji, a uoči sastanaka je rekao:
"Cijenimo što Indija ovu situaciju shvata u cjelini činjenica, a ne samo na jednostran način".
On razgovara sa svojim kolegom Subrahmanyamom Jaishankarom, a Reuters prenosi da je Lavrov o odnosima Rusije i Indije rekao:
„Nastavljamo da implementiramo projekte u oblastima energije, nauke i tehnologije, svemira, farmaceutske industrije“.
Pomoćnik gradonačelnika Mariupolja rekao je u petak da je opkoljeni grad na jugu Ukrajine ostao zatvoren za sve koji pokušavaju da uđu i da je "veoma opasan" za sve koji pokušavaju da izađu.
Petro Andrjuščenko je rekao da ruske snage od četvrtka sprečavaju čak i najmanju količinu humanitarnih zaliha da stigne do zarobljenih stanovnika, jasno stavljajući do znanja da planirani "humanitarni koridor" nije otvoren.
Očekujemo da će današnji dan potencijalno biti težak za isporuke gasa, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin jučer potpisao dekret da se od 1. aprila sav gas koji ide evropskim kupcima mora kupovati u rubljama, piše The Guardian.
Njemačka i Francuska su to odbacile kao kršenje postojećih ugovora.
Reuters ima kratku izjavu Gazproma u kojoj se navodi da državni energetski gigant nastavlja isporuku prirodnog gasa u Evropu preko Ukrajine u skladu sa zahtjevima evropskih potrošača.
Guverner ukrajinske oblasti Lugansk kaže da je za danas u njegovoj regiji dogovoreno pet humanitarnih koridora.
Međutim, nasuprot tome, citira se pomoćnik gradonačelnika Mariupolja koji kaže da ruske snage ne dozvoljavaju ulazak humanitarne pomoći i da je grad veoma opasan.
Stižu nove informacije o prijavljenoj eksploziji u skladištu nafte u ruskom gradu Belgorodu jutros.
Regionalni guverner Vjačeslav Gladkov rekao je da je situacija "trenutno stabilna".
"Nema žrtava", dodao je on u objavi na svom zvaničnom Telegram kanalu.
Lideri EU i Kine sastaće se u petak na prvom samitu nakon dvije godine s Briselom koji želi da dobije uvjeravanja iz Pekinga da neće ni snabdjeti Rusiju oružjem niti pomoći Moskvi da zaobiđe zapadne sankcije uvedene zbog invazije Ukrajine.
Zvaničnici EU bliski pripremama samita rekli su da bi bilo kakva pomoć Rusiji naštetila međunarodnom ugledu Kine i ugrozila odnose s njenim najvećim trgovinskim partnerima - Evropom i Sjedinjenim Državama.
Regionalni guverner ruskog grada Belgoroda optužio je Ukrajinu za napad na skladište nafte u gradu.
Vjačeslav Gladkov je na svom Telegram kanalu rekao da je požar uzrokovan zračnim udarima dva helikoptera iz Ukrajine.
Ranije je rekao da su dvije osobe povrijeđene, ali da nisu životno ugrožene.
Prvi je april - što znači da je stupio na snagu Putinov plinski ultimatum.
Ruski je predsjednik jučer popodne izjavio da je potpisao uredbu prema kojoj strani kupci od petka ruski plin moraju plaćati u rubljima, s posebnih računa u posredničkoj banci, poručivši da će isporuka u protivnom biti obustavljena.
Strani kupci s popisa "neprijateljskih država" doznačivat će prema uredbi na poseban račun u Gazprombanku ugovoreni iznos u stranoj valuti, banka će u njihovo ime kupovati rublje i prebacivati ih na drugi poseban račun radi plaćanja plina Gazpromu u rubljima. Otvaranje posebnog, 'K' računa u Gazprombanku nije uvjetovano prisutnošću predstavnika stranog kupca, navodi se u uredbi.
"Ako uplate ne budu tako provedene, smatrat ćemo da kupac nije podmirio svoju obavezu, uz sve konzekvence koje iz toga proizlaze. Nama nitko ništa ne daje besplatno, pa ni mi nećemo biti dobrotvorna ustanova", rekao je Putin. Drugim riječima, u tom će slučaju postojeći ugovori biti obustavljeni, dodao je ruski predsjednik.
Ubrzo nakon što je Putin objavio ultimatum, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Nizozemska poručile su da na njega ne pristaju.
Ruska novinska agencija RIA citirala je dužnosnika ministarstva vanjskih poslova koji je rekao da će zemlja odgovoriti na sankcije Europske unije.
Dodaje se kako se Rusija nada da blok shvaća da "konfrontacija s Moskvom nije u njezinom interesu".
U toku je 37. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su glavni događaji:
Danas se nastavljaju pregovori između Rusije i Ukrajine.
Stupio je na snagu Putinov plinski ultimatum - danas je dan otkad zemlje moraju plaćati plin u rubljima. U suprotnom, zaprijetio je Putin, neće im se isporučivati plin prema ugovorima
Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Nizozemska odbile su sinoć plinski ultimatum, odmah nakon što ga je ruski predsjednik postavio.
Rusi iz Gruzije šalju neke snage prema Ukrajini, tvrdi britansko Ministarstvo odbrane.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.