2016. ostat će upamćena kao godina prijevremenih izbora

Prijevremeni izbori i to parlamentarni, u svakoj od država s drugačijim razlogom, desili su se u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, te Makedoniji, dok su jedino u Bosni i Hercegovini održani redovni, i to lokalni.

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić odlučio se na prijevremene izbore u Srbiji kako bi ispitao povjerenje svojoj vladi nakon odluke Evropske komisije o otvaranju prvih poglavlja za članstvo Srbije u Evropskoj uniji.

Na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 24. aprila, Srpska napredna stranka (SNS) predsjednika Aleksandra Vučića sa više manjih koalicionih partija osvojila je najviše glasova u Narodnoj skupštini Srbije čime je Vučić dobio mandat za sastav još jedne srbijanske vlade.

Osim u užem dijelu Srbije, nakon dugo vremena SNS je zabilježio i pobjedu te preuzeo vlast u Autonomnoj pokrajini Vojvodina gdje je dugi niz godina na vlasti bila Demokratska stranka Bojana Pajtića. 

Nakon krize vlasti u Hrvatskoj, zbog zahlađenih odnosa među koalicionim partnerima HDZ-a i Nezavisne liste Most raspušten je Sabor Hrvatske i donesena odluka da se ide na prijevremene izbore koji su održani polovinom septembra.

Na izborima je ponovo najviše glasova dobio HDZ, te ponovno dogovorio koaliciju sa ranijim partnerom Nezavisnom listom Most i manjinskim partijama s kojima je formirana nova hrvatska Vlada. 

Premijera Tihomira Oreškovića zamijenio je Andrej Plenković, koji je u međuvremenu postao i predsjednik HDZ-a Hrvatske, inače raniji zastupnik Hrvatske u Evropskom parlamentu. 

Najdramatičniji prijevremeni izbori desili su se u oktobru u Crnoj Gori.

Nakon višemjesečnog bojkotovanja od opozicije rada Skupštine Crne Gore i protesta na ulicama Podgorice predvođene Demokratskim frontom, te nakon napuštanja SDP-a skupštinske većine premijer i predsjednik DPS-a Milo Đukanović odlučio se na izbore. 

Svi su prijevremene izbore u Crnoj Gori ocijenili kao borbu za i protiv članstva te države u NATO-u.

Na prijevremenim izborima pobijedila je opcija predvođena DPS-om i uz pomoć manjih partija formirala novu Vladu. Ocijenjeno je to kao pobjeda opcije koja će osigurati nastavak puta Crne Gore u NATO. 

Izbori će ostati zapamćeni po hapšenju više građana Srbije na sam dan izbora, za koje se tvrdilo kako su željeli pomoći opozicionom DF-u da izvrše prevrat i sruše vlast u Crnoj Gori. 

Prijevremeni izbori ostat će zapamćeni i po tome da prvi puta nakon više od dva desetljeća u Crnoj Gori na čelnom poziciji premijera nije ostao Milo Đukanović, političar koji je najduže na vlasti na Balkanu. 

Kriza vlasti, odnosno bojkotovanje opozicije predvođene SDSM-om Zorana Zaeva rada Sobranja Makedonije doveli su do političkog dogovora da se održe prijevremeni parlamentarni izbori u Makedoniji. 

Došlo je do povlačenja sa premijerske pozicije Nikole Gruevskog, a prijevremeni parlamentarni izbori održani su početkom decembra. 

Na izborima je, iako tijesnom razlikom, pobijedila VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog. 

Srbija je nastavila napredak na evropskom putu i to otvaranjem novih poglavlja sa EU o punopravnom članstvu. 

No, godina će ostati zapamćena i po tome kako je uprkos susretu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović došlo do zahlađenja odnosa na relaciji Srbija-Hrvatska. 

Iz Hrvatske su čak zaprijetili blokadom poglavlja iz oblasti pravde i pravosuđa za Srbiju, zbog toga što srbijansko pravosuđe i dalje traga, odnosno ima raspisane potjernice za više stotina hrvatskih građana još iz vremena ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. 

Brojni su problemi koji opterečuju i političke odnose u Hrvatskoj. Iako se očekivalo nije riješeno pitanje graničnog spora Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaljeva. 

Godina je zapamćena i po oštrim osudama dešavanja u Hrvatskoj u smislu skretanja politike u desno. Sve je kulminiralo postavljanjem sporne ploče u kompleks nekadašnjeg koncentracijskog logora Jasenovac sa slovom U (ustaški simbol) i natpisom "Za dom spremni". 

Svoj napredak ka evropskom putu nastavila je i Crna Gora, kao i put ka finaliziranju ratifikacije članstva u NATO savezu. 

Iako se ove godine očekivalo da će za građane Kosova biti ukinute vize za putovanje u EU to se nije desilo.

Ukidanje viza za putovanje u EU Evropska komisija donijela je samo za građane Ukrajine i Gruzije, ali ne i Kosova.

Nastavljen je dijalog Beograda i Prištine što je rezultiralo da Kosovo dobije svoj kod u sistemu telefonskih brojeva.

No, zahvaljujući prvenstveno srbijanskoj diplomatskoj ofanzivi spriječen je prijem Kosova u UNESCO. 

Usaglašeno je da u Albaniji bude sjedište Fonda za Zapadni Balkan. 

Albanija nije iako se očekivalo 2016. godine otpočela pregovore sa EU o punopravnom članstvu. Najavljeno je kako će se to ipak, desiti 2017. godine.