Ko je William Burns, novi šef CIA-e: Snažno se zalagao za ulazak BiH u NATO

Novi američki predsjednik Joe Biden izabrao je jučer bivšeg diplomatu Williama Burnsa čelnikom američke obavještajne agencije CIA-e, o čemu smo već pisali.

"Bill Burns je uzoran diplomat s više desetljeća iskustva diljem svijeta u zaštiti našeg naroda i naše zemlje. On dijeli moje duboko uvjerenje da obavještajni podaci moraju biti apolitični", saopćio je Biden.

Piše: Faruk Vele

Burns nasljeđuje Ginu Haspel, direktoricu CIA-e od 2018. koja je naslijedila Mikea Pompea, direktora od 2017. do 2018. kada ga je Donald Trump imenovao državnim tajnikom.

Ko je William Burns?

Kao i u slučaju predsjednika Bidena, koji odlično poznaje Bosnu i Hercegovinu i regiju, još od sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a posebno u periodu tokom agresije na našu zemlju, tako se i novi čelnik najveće i najmoćnije svjetske obavještajne agencije može pohvaliti da je detaljno upoznat s prilikama u ovom dijelu svijeta, a posebno u Bosni i Hercegovini. Od državne imovine i Distrikta Brčko do pitanja NATO integracija i ustavnih reformi.

Interes za BiH

Diplomata je bio 33 godine, uključujući i dužnost američkog ambasadora u Rusiji od 2005. do 2008. godine. Posljednjih godina diplomatske karijere obavljao je dužnost podsekretara State Departmenta za politička pitanja, odnosno zamjenika američke državne tajnice Hillary Clinton. U diplomatsku penziju otišao je 2014. i preuzeo vodstvo Carnegie Foundation, think tank organizacije za međunarodne odnose.

Ako njegovo imenovanje potvrdi Senat, a to ne bi trebao biti problem s obzirom na postojeći raspored snaga, William Burns će postati prvi karijerni diplomat na čelu CIA-e.

Ovdašnji mediji su još 2007. godine, za Burnsovog boravka u Rusiji, zabilježili interes za našu zemlju. Tako početkom novembra 2007. godine Rusija izaražava zabrinutost zbog zaoštravanja situacije u Bosni i Hercegovini, poslije odluka visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, a što je bila tema sastanka tadašnjeg šefa ruske diplomatije Vladimira Titova i Burnsa.

Podsjetimo, riječ je o odlukama o radu Vijeća ministara BiH i oba doma državnog parlamenta, koje političke stranke iz RS-a nisu htjele da prihvate. To je vrijeme uspona Milorada Dodika, ali i sve većeg interesa Moskve za ove prostore.

Nepunu godinu kasnije Burns je već podsekretar State Departmenta za politička pitanja. Mediji krajem oktobra 2008. godine prenose da je Lajčak upravo Bursna informirao "o teškoj političkoj situaciji u BiH", jer je "bilo očekivano da će se nakon izbora zemlja u potpunosti fokusirati na obaveze neophodne za njen evropski put".

To se, kao što znamo, nije dogodilo.

"Lajčak i Burns složili su se da BiH mora u potpunosti ispuniti uvjete i ciljeve koje je postavilo Vijeće za implementaciju mira (PIC) da bi moglo doći do tranzicije OHR-a na EUSR te naglasili da je reforma složene ustavne strukture BiH važna i da je to pitanje kojim se moraju baviti politički lideri u BiH. Burns je ponovo potvrdio da će SAD biti i dalje veoma fokusirane na BiH", saopćeno je tada iz OHR-a, prenijelo je Oslobođenje.

Susreti u Sarajevu

Iz tog perioda je ostala poruka da je "strateški cilj međunarodne zajednice u BiH da pomogne da ova zemlja što prije stupi u članstvo NATO-a i EU".

Tadašnji direktor komunikacija OHR-a i EUSR-a Frane Marojević je u oktobru 2008. godine opisao susret Lajčaka sa Burnsom.

"S nezadovoljstvom sluša opis situacije u BiH. Svi su očekivali da će se nakon lokalnih izbora političari okrenuti ka ispunjavanju zadataka na koje su se obavezali potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Zanima ga napredak na ispunjenju zadataka koje je postavilo Vijeće za implementaciju mira, kako se može naći rješenje za pitanja državne imovine i Brčko Distrikta i dokle su došle pripreme za razgovore o budućim ustavnim promjenama. Jasno je da je vrlo detaljno upoznat sa situacijom", pisao je Marojević.

Ime budućeg šefa CIA-e spominjalo se u kontekstu Bosne i Hercegovine i u dokumentima koje je 2010. objavio Wikileaks.

Iz jednog od razgovora Burnsa i državnog podsekretara Turske Feriduna Sinirlioglua 10. februara 2010. godine bilježi se ojačana uloga Ankare u našoj zemlji. Sinirlioglu je naglasio predanost Turske da se odupre navodnim pokušajima Evropske unije da isključi Tursku s Balkana, a posebno Bosne. On je naveo da je približavanje Bosne i Srbije prioritetni i hitni cilj za region, navodi se u dokumentu, kako ga je citirao tadašnji Dnevni avaz.

Turski zvaničnik rekao je Burnsu i da je Ankara "ubijedila Harisa Silajdžića da prekine povezivati Srbiju s genocidom".

U septembru 2011. godine tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić se na marginama Generalne skupštine UN-a prvi put sastao sa Burnsom.

"Najveći dio tog razgovora protekao je u razmjeni mišljenja i stavova vezano uz palestinski zahtjev. Svakako, dio razgovora ticao se i same situacije u BiH. Mislim da je dolazak gospodina Burnsa na ovu funkciju kvalitativan pomak kada je riječ o razumijevanju situacije u BiH. Barem je moj utisak da je s gospodinom Burnsom lakše razgovarati i o BiH i o cijeloj regiji i da on to vrlo dobro razumije. On je iskazao želju da posjeti Sarajevo, a moj odgovor bio je da ćemo ga vrlo rado i čim prije vidjeti u BiH", kazao je tada Komšić u intervjuu za Avaz.

Burns je bio aktivan i u regiji. U julu 2011 iz Ureda za odnose s javnošću Vlade RH objavljeno je da se tadašnja premijerka Jadrnaka Kosor susrela s Burnsom, te da je jedna od tema razgovora bila i situacija u Bosni i Hercegovini.

U februaru 2012. godine ondašnji članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović primili su Burnsa u zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu.

Burns je tada izrazio podršku i posvećenost SAD-a napretku Bosne i Hercegovine na njenom euroatlantskom putu. Posebno je istakao da je formiranje Vijeća ministara BiH idealna prilika za Bosnu i Hercegovinu da nastavi sa ispunjavanjem obaveza u vezi s Akcionim planom za članstvo te izrazio očekivanje da će biti postignut daljnji napredak u rješavanju pitanja vojne imovine. Imao je u vidu samit NATO-a koji se te godine održavao u Chicagu.

Nadalje, rekao je da Sjedinjene Američke Države podržavaju države Zapadnog Balkana na putu euroatlantskih integracija i da su čvrsto posvećene evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

"Treći entitet nije opcija"

Kako je tom prilikom rečeno, navedena posjeta je bila prilika da se izrazi podrška SAD-a Bosni i Hercegovini u njenom daljnjem napretku i prosperitetu, ali i podrška stabilnosti Zapadnog Balkana.

"Članovi Predsjedništva BiH su istakli da postoji konsenzus u Predsjedništvu BiH o evropskim integracijama kao osnovnom multilateralnom vanjskopolitičkom prioritetu Bosne i Hercegovine. Zahvalili su za kontinuiranu podršku i posvećenost SAD-a Bosni i Hercegovini, čemu svjedoči i današnja posjeta. Posebno su zahvalili za podršku svim reformskim procesima u Bosni i Hercegovini te rekli da je posjeta zamjenika američke državne tajnice ovoj regiji znak izrazite američke podrške državama zapadnog Balkana na putu euroatlantskih integracija", kazano je tada.

Nepune tri godine poslije, u martu 2014. bivša šefica diplomatije Hrvatske Vesna Pusić je nakon sastanka sa Burnsom izjavila da "treći entitet, jednostavno, nije opcija i ne treba računati da će se dogoditi".

Ona je ovu izjavu dala tokom predavanja koje je održala na prestižnom "Džon Hopkins" univerzitetu u Washingtonu, i to neusporedno nakon sastanka sa Burnsom!

Govoreći o temi "EU i zapadni Balkan šta dalje hrvatska perspektiva", Pusić je istakla da je Hrvatska strateški zainteresirana za stabilnost BiH. Hrvatska je prva postkonfliktna zemlja koja je postala članica EU naglasila je ministrica te dodala da "zemlje regije imaju iskustvo šta se može dogoditi ako nema stabilnosti".