Crkva i biskupi protiv trećeg entiteta: Ovako bi izgledala BiH bez entiteta i kantona

Nedavne izjave predsjednice Kluba SDP-a u Skupštini Crne Gore Draginje Vuksanović – Stanković i predsjednika Foruma parlamentaraca 1990. i ratnog predsjednika Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Mire Lazovića u intervjuima za portal Radiosarajevo.ba o potrebi "hrabrijih rješenja" u definiranju budućeg uređenja države Bosne i Hercegovine, ponovo su u javnosti otvorile pitanje funkcionalnosti entitetskog, odnosno kantonalnog rješenja.

"Možda bi trebalo razgovarati o konceptu Biskupske konferencije koja je ponudila neku osnovu za buduću organizaciju BiH. Treba dosta hrabro ulaziti u te koncepte, obzirom da je budućnost BiH agresivno napadnuta proteklih mjeseci, s ciljem da ona nestane, da se podijeli ili, s porukama da nema nikakvu budućnost, koja dolazi od strane Republike Srpske", rekao je Lazović za Radiosarajevo.ba, te dodao:

"Treba raditi na principima drugačije organizacije BiH, drugačijeg teritorijalnog ustrojstva. Treba dosta hrabro ulaziti u te koncepte, obzirom da je budućnost BiH agresivno napadnuta proteklih mjeseci, s ciljem da ona nestane, da se podijeli ili, s porukama da nema nikakvu budućnost, koja dolazi od strane Republike Srpske. Bosanci i Hercegovci koji žele drugačiju BiH, političke partije koje žele drugačiju, europsku, ravnopravnu BiH, trebaju hrabro izaći s projektom koji će ponuditi drugačiju organizaciju BiH nego je ova daytonska!".

Trending

Jurgen Klopp obrisao fotografiju sa Selmom Hasanagić zbog uvredljivog naslova

Povijesne regije

Prije tačno pet godina, u februaru 2017. poznati hrvatski novinar Darko Hudelist je u zagrebačkom "Globusu" objavio tekst pod naslovom "Crkva je protiv trećeg entiteta" u kojemu su izloženi stavovi najvišeg klera Katoličke crkve u BiH o potencijalnome teritorijalno-političkom preuređenju te države.

Bosanskohercegovački biskupi, među kojima danas umirovljeni kardinal Vinko Puljić, a i njegov nasljednik, tadašnji vojni biskup Tomo Vukšić, razmišljaju sasvim drugačije od političara HDZ-a BiH predvođenih Draganom Čovićem.

Inicijalna ideja pokrenuta je kada su biskupi Biskupske Konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) 29. oktobra 2005. godine uputili svoj prijedlog za društveno-pravo uređenje BiH pod nazivom "Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru, ili buduća članica EU-a" koji je potpisao odnedavno umirovljeni nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Pored Puljića i Vukšić, u izradi prijedloga su radili banjolučki biskup mons. Franjo Komarica, bivši biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Perić, bivši pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar te pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.

Prema Hudelistu, biskupi idu za revizijom ili ukidanjem Daytonskoga sporazuma i nude sasvim drugačiju, regionalnu (dakle, ne po nacionalnom ključu) podjelu, po kojoj bi BiH – koju oni i dalje vide kao cjelovitu – bila podijeljena u četiri regije, formirane po kriterijima ekonomske, saobraćajno-komunikacijske, prirodne, povijesne, geografske i sl. naravi, a čiji bi glavni gradovi bili Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla.

"BiH treba urediti tako da ima četiri etnički mješovite regije. Samo tako možemo sačuvati Hrvate", govorili su biskupi, a Hudelist dodao:

"Ono, dakle što se danas mnogima, ili čak većini, čini kao glavni ili jedini kriterij podjele BiH, a to je nacionalni element, to bosanskohercegovački biskupi stavljaju u drugi ili treći plan".

Nijedan narod nema dominaciju

"U prijedlogu Biskupske konferencije BiH jako je važno da nijedan narod nema u svakoj od te četiri regije više od 40 posto, a nijedan manje od 30 posto udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. To je važno zbog toga kako nijedan narod ne bi mogao majorizirati druga dva”, izjavio je tada tajnik Biskupske konferencije, mons. Ivo Tomašević.

Mons. Tomašević je, govoreći o ovoj temi, kasnije za "Dnevni avaz" pojasnio:

"Biskupi su 2005. godine analizirali stanje u Bosni i Hercegovini, koje se od tada, na žalost nije u bitnom promijenilo kada je riječ o unutarnjem uređenju ove zemlje. Na kraju te analize biskupi su donijeli kao jedan od mogućih prijedloga uređenje Bosne i Hercegovine: „Jedan od mogućih modela mogao bi biti sljedeći: Bosna i Hercegovina ustrojena u 4 kantona (odnosno regije, provincije, distrikta, federalne jedinice…): Sarajevski, Banjolučki, Mostarski i Tuzlanski s granicama formiranim po kriterijima ekonomske, prometno-komunikacijske, prirodne, povijesne, geografske i (više) nacionalne naravi. Uz eventualne korekcije, mogle bi biti preuzete regije kako ih je, za potrebe svoga djelovanja već formirala, primjerice, misija OSCE-a u BiH. Bilo bi, međutim, vrlo bitno odrediti da u svakom od četiri kantona (regije, federalne jedinice itd.) svaki konstitutivni narod mora imati najmanje 30 % udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, (k)ako nikada pripadnici jednoga naroda ne bi mogli nadglasati pripadnike druga dva naroda".

Oštra reakcija

Zanimljivo je da se na Hudelista i biskupe tada snažno obrušila Marjana Kasapović, politoginja iz krugova bliskih dr. Ivi Lučiću, ratnom šefu zloglasnog SIS-a u Hercegovini. Kasapović je poznata po "kasapinskim" tekstovima protiv Bosne i Hercegovine, Bošnjaka, a posebno Željka i Ive Komšića, zaprijetivši:

"Plan biskupa o preurđenjenju BiH doveo bi do rata Njihov prijedlog je iznimno opasan i prava je sreća da je njihova politička moć - nikakva".

Kasapović je još te 2017. znala i ko bi ratovao:

"Bio bi jako opasan kada bi Katolička crkva imala političku vlast ili političku moć da ga nametne i silom provede. Čim bi to pokušala učiniti, odmah bi izbio novi balkanski rat u kojemu bi sudjelovale najmanje tri države: BiH, Srbija i Hrvatska. Nije ni posve bezopasan zato što ga instrumentaliziraju bošnjački nacionalisti i bosanski unitaristi – a bosanski je unitarizam slabo prikriveno lice bošnjačkog nacionalizma, kao što je jugoslavenski unitarizam bio drugo lice srpskog nacionalizma – u legitimiranju svoje ekskluzivne opcije kao politički i moralno nadmoćna projekta koji, eto, podržavaju čak i katolički biskupi. Biskupska mapa postala je, nažalost, omiljeno štivo nacionalističke bošnjačke čaršije".

Imajući u vidu ovakve stavove, ne čudi da danas, pet godina kasnije čujemo gotovo ratne pokliče u Hrvatskom saboru protiv Bosne i Hercegovine.

S druge strane, biskupi su svojim prijedlogom pokazali istinsko opredjeljenje prema evropskim i opće ljudskim vrijednostima. Te vrijednosti će prije ili kasnije nadvladati sile mraka i nacionalizma, ma sa koje strane on dolazio.