Bijenale i bh. umjetnici: Između države i entiteta

Venecijansko Bienale savremene umjetnosti jedna je od najznačajnijih svjetskih  manifestacija ove vrste. Svake druge godine s početkom u junu, mnoge države svijeta u paviljonima rasprostrtim širom Venecije prikazuju ono čime se najviše ponose sa područja vizualnih umjetnosti. 

Savremeni umjetnici Bosne i Hercegovine u međunarodnim stručnim krugovima uživaju veliki ugled što je potvrđeno i brojnim nagradama i međunarodnim angažmanima (Braco Dimitrijević, Šejla Kamerić, Maja Bajević, Danica Dakić, Nebojša Šerić Šoba, Damir Nikšić, Jusuf Hadžifejzović, Edo Numankadić i drugi)

No uprkos priznavanju od strane struke i publike, naša zemlja je do sada bila prikazana na Venecijanskom Bijenalu zvanično samo jednom - 2003. godine.

Tada su u Palači Zorzi u kojoj je bio smješten paviljon BiH svoje radove izložili  Maja Bajević, Jusuf Hadžifejzović, Edo Numankadić i Nebojša Šeric-Šoba, sve u organizaciji Ars Aevija.

Godine 2009. na Bijenalu se trebalo predstaviti desetak bh. umjetnika, takođe u organizaciji Ars Aevija, i to pod idealnim uvjetima. Gradonačelnik Venecije Massima Cacciari, osvjedočeni prijatelj Sarajeva, tada je našoj zemlji nudio besplatan prostor za paviljon. Međutim, zbog neusaglašenosti odgovornih u strukturama vlasti, kao i zvaničnih institucija likovne umjetnosti - od ovog predstavljanja nije bilo ništa. Ars Aevi je u posljednjem trenutku organizirao predstavljanje najpoznatijeg bh. umjetnika Brace Dimitrijevića koji je izložio svoju instalaciju "Future Pos History", kao i jednog znamenitog "Slučajnog prolaznika". Iako su brojni političari tada doputovali u Veneciju kako bi prisustvovali otvaranju izložbe, iza ovog predstavljanja zvanično nije stajala država.

I za 54. Bijenale 2011 godine stigao je poziv organizatora, no opet se neko s nekim nije uspio dogovoriti, pa će ovogodišnja smotra koja počinje 4. juna i traje do 27. novembra biti bez paviljona BiH. 

Istovremeno države iz našeg susjedstva biti će predstavljene na veličanstven način - Crnu Goru predstavlja projekat 'Marina Abramović Cetinje Community Center Obod', Srbiju renomirani beogradski konceptualni umjetnik Dragoljub Raša Teodosijević sa projektom 'Svetlost i tama simbola', a Hrvatska šalje radove nedavno preminulog konceptualnog umjetnika Toma Gotovca, te zagrebačke grupe BADco; Sloveniju predstavlja umjetnik Mirko Bratuša, a Makedoniju umjetnički kolektiv Zero. 

RadioSarajevo je kontaktirao umjetnike i zvanične institucije sa pitanjem kako komentiraju ovogodišnji izostanak BiH sa Bijenala:  

Ars Aevi

Direktor Ars Aevija Enver Hadžiomerspahić nije želio komentirati ovogodišnje neučestvovanje, što je ujedno i zvaničan stav ove umjetničke fondacije. 

Komentar iz Umjetničke galerije BiH, Sarajevo

"Tužno je da se priča o venecijanskom bijenalu svaki put kod nas počinje pričati koji mjesec prije samog njegovog početka. I uvijek se sve svede na čuđenje javnosti i medija i izjave institucija ili pojedinaca, čije mišljenje već sutra bude zaboravljeno.

A razlog za neučestvovanje BiH je jednostavan: to je državni projekat, mjesto gdje se kroz umjetnost prezentiraju države, mjesto na kojem država mora biti u junu svake druge godine. 

Šta onda očekivati od države koja nema ministarstvo kulture, koja ne brine o svom kulturnom blagu i o institucijama koje čuvaju to blago i kojoj su kultura i umjetnost samo stavke u budžetu na kojima se ostvaruju uštede?!", glasi zajednička izjava iz Umjetničke galerije BiH.

Ljiljana Labović Marinković (Muzej savremene umjetnosti RS, Banja Luka)

"Iz godine u godinu ponavljati koliko je za ovu državu važno, važno, važno da se domogne predstavljanja na Venecijanskom bijenalu. Već je postalo prilično ponižavajuće, jer nas niti ko ne čuje, niti razumije. Ja o tome više nemam snage da govorim, rekla je direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS.

Jusuf Hadžifejzović:

"Velika je šteta što nas nema, jer je to jedna od najvažnijih umjetničkim smotri na svijetu. Pogotovo je šteta što nas neće biti ove godine, s obzirom na značajna imena u paviljonima drugih država naše regije. Bila bi sreća priključiti se ovoj grupe jer je za očekivati jedan prodor umjetnosti Balkana. 

Mi nemamo političare koji bi stali iza toga. Didrektorica Muzeja savremene umjetnosti u Banja Luci je predlagala da se troškovi prepolove između dva entiteta, a to bi podržalo i MInistarstvo kulture RS. Ni ovaj prijedlog nije prošao. 

Mada, nije sve ni u paviljonu. Na Bijenalu se može učestvovati sa ulice, na brodu, u parku. Ja bih predložio da se mi umjetnici "pokupimo" i da tamo napravimo proteste protiv naše vlasti koja nema državno ministarstvo kulture i ne izdvaja ništa za likovnu umjetnost.

Iz sličnih razloga sam još osamdesetih odlučio da pravim u Sarajevu bijenale "Jugoslovenska dokumenta" jer i tada su redovno dolazili pozivi zvaničnim umjetničkim institucijama za učetvovanje na Bijenalu u Veneciji, ali su ih neupućeni bacali u koš", kaže Hadžifejzović koji je učestvovao u našem paviljonu 2003. godine 

Nebojša Šerić Šoba

"Bosnu i Hercegovinu sada može da predstavlja ko god hoće. Niko se ne može usprotiviti, nema mehanizma kontrole. Ja da imam vremena i para unajmio bih paviljon i izložio zaista vrijedne radove mladih umjetnika. Niko stariji od 24 godine ne bi uopšte mogao prići blizu, osim ako postoji nešto zaista izuzetno što se ne može zaobići. Na Bijenalu se pokazuju nove tendencije, a ne artefakti iz prošlosti ili svjedočanstva lokalne izolacije", kaže Šoba, umjetnik iz Sarajeva koji trenutno radi u New Yorku. 

Damir Nikšić

Iskreno govoreći, koncept nacionalnih paviljona koji je  zasnovan još 1890 godine predstavja veličanje nacija, a to je u današnje vrijeme opasno, pogotovo kada vam u parlamentima mnogih evropskih država sjede krajnji desničari. 

Ja sam učestvovao 2003. godine, ali u internacionalnoj selekciji. I ove godine bih učestvovao, recimo, u Romskom paviljonu, za koji sam čuo da će biti otvoren, ili recimo, u nekom 'ghetto paviljonu'. Čak sam i predlagao otvaranje "Muslimansko-evropskog nacionalnog paviljona" kao koncepta. 

Ne mogu više da se sekiram. Svake godine izbor umjetnika u nacionalne selekcije napravi kuršlus na umjetničkoj sceni svake države. Čini mi se da je ovdje glavni problem na relaciji Sarajevo - Banja Luka, a umjetnost nije etnički fenomen.

Predstavljanje starijih "renomiranih" umjetnika iz regije me podsjeća na muzej, na stare vijesti.  Ja sam protiv pokazivanja starih radova. Hoću da živim svoje vrijeme, neću da živim u vremenu bivše Jugoslavije. Želim vidjeti šta je to sada bitno. Mi bismo, kao mlada država, trebali biti šok za sve, alternativni, ispred svog vremena", rekao nam je Damir Nikšić, sarajevski konceptualni umjetnik.  

.....

Rijetki su projekti koji našu državu u cjelini predstavljaju na međunarodnom planu, a duga je lista nerealiziranih. Ukoliko pogledamo na područje sporta vidimo da bismo uskoro mogli biti suspendirani iz međunarodnih fudbalskih udruženja, a o učešću na Olimpijadama počne se razmišljeti tek par mjeseci uoči početka. Dok god ne bude postojalo Ministarstvo kulture i sporta na državnom nivou, za očekivati je da se sami sa sobom nikada nećemo moći dogovoriti.