'Gdje god da idemo, čine nam zlo': Predstavljen izvještaj o nasilju nad djecom na balkanskoj ruti

0
V.A.Z.
'Gdje god da idemo, čine nam zlo': Predstavljen izvještaj o nasilju nad djecom na balkanskoj ruti
Foto:A.K./Radiosarajevo / Promocija izvještaja Gdje god da idemo čine nam zlo

Djeca izbjeglice i migranti koja putuju u Evropu balkanskom rutom, na svom putu najčešće trpe neke od oblika nasilja.

Ovo je jedan od zaključaka opsežnog izvještaja pod nazivom „Gdje god da idemo, čine nam zlo“: Nasilje nad djecom izbjeglicama i migrantima koja putuju u Evropu balkanskom rutom, kojeg je organizacija Save the Children danas predstavila u dvorani Rektorata Univerziteta u Sarajevu.  

Iz iskaza djece koja su učestvovala u ovom istraživanju proizilazi da je svako od njih bilo podvrgnuto fizičkom, psihološkom, seksualnom ili nasilju neke druge vrste, direktno ili indirektno. Nasilje se dešavalo u njihovim zemljama porijekla, zatim tokom puta, prilikom prelaska granica, u prihvatnim centrima i azilima, u neformalnom smještaju, na ulicama i na radu.

"Sva djeca sa kojom smo razgovaralil su rekla da su se suočila s nekim od oblika nasilja prilikom kretanja balkanskom rutom. Vrste nasilja zavise od država kroz koje su djeca prolazila, tako da smo dosta čuli o nasilju od strane policijskih službenika, ali i drugim vidovima kao što je npr. prinudni rad u Grčkoj ili Turskoj. Nažalost, još uvijek nije bilo procesuiranja. Jedna od naših molbi prema institucijama ovih država je da pokrenu istrage", rekao je Bogdan Krasić, programski direktor Centra za migracije i raseljenost pri organizaciji Save the Children na Balkanu. 

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, nasilje nad djecom nije se dešavalo od strane institucija, policije ili u prihvatnim centrima - djeca ispitanici nisu prijavila ni jedan takav slučaj. Ipak, nasilje na teritoriji naše zemlje djeca u pokretu trpjela su od strane krijumčara ili vodiča, potvrđeno je u izvještaju. 

Belma Agić, službenica za zaštitu djece pri organizaciji Save the Children u Bosni i Hercegovini je prva osoba koja je u kontaktu s maloljetnicima koji dolaze u neki od prihvatnih kampova u BiH. U prihvatnom centru Ušivak boravi oko 200 maloljetnika, a slična je situacija i u prihvatnom centru Borići. 

Farzad (16): Na putu ka boljem životu najviše mi nedostaju roditelji

Farzad (16): Na putu ka boljem životu najviše mi nedostaju roditelji

"S obzirom da djeca dolaze iz zemalja koje su pogođene ratom ili sukobima, oni su u veoma ranjivom stanju. Na svom putu nerijetko su fizički zlostavljani od strane krijumčara. Dešavalo im se da im je policija otuđivala mobitele, torbe, obuću, odjeću. Bilo je mnogo slučajeva da su djeca dolazila izranjavana, s infekcijama po tijelu, u zaista teškom stanju. Prilikom dolaska i im osiguramo zaštitu, smještaj, njegu, a postoji i mogućnost da prijave nasilje. Ali problem je što se maloljetnici, u većini slučajeva, kratko zadržavaju u kampu, već nastoje da idu dalje prema Evropi", rekla je Agić. 

U izvještaju se navode nasilne prakse koje su počinjavali predstavnici policije ili graničari, zatim nasilje krijumčara, vodiča ili ostalih članova grupe u pokretu. Posebno je obrađeno seksualno zlostavljanje i nasilje, psihičko nasilje te prinudni rad.  

U ovom izvještaju, organizacija Save the Children i Centar za interdisciplinarne studije
Univerziteta u Sarajevu predstavljaju dubinsko istraživanje intenziteta i vrsta nasilja koje djeca doživljavaju dok balkanskom rutom pokušavaju stići u zapadnu Europu. Pored toga predstavljene su okolnosti u kojima se nasilje dešava, te politike i prakse koje kao podrška djeci postoje na putu. Izvještaj sadrži i preporuke za vlasti, nevladine organizacije i druge strane zainteresovane za unapređenje djeci dostupne zaštite i podrške.

Djeca, uključujući hiljade nepraćene i razdvojene djece, čine jednu trećinu svih izbjeglica i migranata koji stižu u Europu. Značajan procenat ih dolazi balkanskom rutom, putujući kroz Grčku, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu. Izbjeglice i migranti ove zemlje doživljavaju kao tranzitne, zemlje kroz koje prolaze dok pokušavaju nastaviti svoj put ka zemljama zapadne Europe.

Samo tokom 2015. godine, oko pola miliona izbjeglica i drugih migranata, uglavnom iz južne, centralne i zapadne Azije, prošlo je kroz zemlje na balkanskoj ruti. Međutim, od 2016. godine, politika i prakse Europske unije i državnih vlasti zemalja na Balkanu usmjerene su ka odvraćanju izbjeglica i migranata od dolaska u Europu. Takva politika je smanjila, ali nije zaustavila pristizanje izbjeglica, a dramatično je povećala njihovu ranjivost i izloženost nasilju.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije