Smirna Kulenović: Umjetnica koja aktivnost biljaka pretvara u zvuk

Bosanskohercegovačka konceptualna umjetnica, filozofkinja i historičarska umjetnosti  Smirna Kulenović jedna je od onih koja učestvuje u stvaranju nove ere kulturnog života u Sarajevu. Tako je vidi i britanski BBC World Service koji je 11. oktobra svoj svjetski poznati program pod nazivom The Arts Hour on Tour snimao u Sarajevu.

"Ekipa BBC-ja me kontaktirala još u julu ove godine, kada je intervju o mom vizuelnom radu 'Someone Washed My Face' objavljen u oficijelnom akademskom časopisu Courtauld Institute of Arts-a u Londonu (Courtauldian). To je bilo u vrijeme kada je oficijelno objavljen i program za ovogodišnji Coventry Biennial of Contemporary Art, na kojem predstavljam Bosnu i Hercegovinu.  Sa ovim radom, koji je prošle sedmice predstavljen publici Velike Britanije, želim pokazati novu mogućnost drugačije budućnosti naše zemlje – ne samo u umjetničkom smislu već i političkom, socijalnom, ekološkom.

Zbog toga sam tamo postavila zvučnu instalaciju  “Meditation I: Cellular Automata” koju sam kreirala uzimajući za uzor pravila, odnosno  inteligenciju prirode. Dala sam zvuk principu ćelijskog automata (CA) – modelu fizikalnog sistema čija se evolucija odvija u ovisnosti od susjednih ćelija; krećući se od skupa jednostavnih pravila, ka modelu visoke nepredvidivosti i kompleksnosti", objasnila je za Radiosarajevo.ba  umjetnica Kulenović tokom svog boravka u Sarajevu.

BBC je najviše zanimao njen angažman kao mlade umjetnice, budući da im je bio zanimljiv broj internacionalnih umjetničkih projekata koje je do sada ostvarila. 

"Bili su posebno zainteresovano za subverzivni aspekt mojih performansa, u kojima često 'provociram' aktuelne političke sisteme koji šire mržnju, fašizam i opresiju. Posebnu pažnju rekli su mi da obratim na svoj posljednji rad 'Čista Krv', u kojem sam provela dva kilometra na koljenima, prekrivajući crvenom bojom ulicu u industrijskoj zoni 'Incel' u Banjoj Luci.

Sa druge strane, zanimao ih je i apsurdni aspekt mog rada, u kojem jako ozbiljnim temama pristupam sa humorom, poput rada 'Someone Washed My Face' (2019) izloženog na Fuori Visioni Festivalu savremene umjetnosti u Italiji. Meni je najdraže to što smo, na osnovu mog posljednjeg rada od prije par sedmica, u kojem govorim o duhovnom naslijeđu jedne od najaktivnijih članica sarajevskog pokreta otpora – Radojke Lakić – razgovarali i o hrabrim ženama iz prošlosti i sadašnjosti Balkana, revolucionarkama i herojkama koje su svoje živote žrtvovale za antifašističke ideale.

Bila mi je čast što me ekipa BBC-a, pored panela, odabrala i za svog vodiča kroz kulturnu scenu Sarajeva, te sam ih odvela na nedavno obnovljeni Memorijalni park Vraca, u ARS AEVI, kao i u najaktivniju mladu sarajevsku galeriju savremene umjetnosti – Brodac", rekla nam je Kulenović. 

Studijski rad na otoku usred Atlantskog okeana 

Ova nadasve zanimljiva djevojka iz Sarajeva, nedavno je dva mjeseca provela na otoku u sredini Atlantskog okeana za čije postojanje do nedavno nije ni znala, vulkanskom otoku Flores koje pripada Portugalu. Flores u prijevodu znači cvijeće – ime su mu dali prvi portugalski mornari koji su u 15. vijeku pristali na ostrvo na putu ka Americi, a zatekli su ostrvo potpuno prekriveno egzotičnim vrstama cvijeća, čija se genetska struktura većinom nije promijenila još od vremena paleolita. Prije portugalske kolonizacije na ovom otu nije bilo stanovništva, samo šume, vodopadi, jezera i rijeke.

"Portugalska vlada podržala je moj projekat pretvaranja elektromagnetnih talasa biljaka u zvuk, odnosno muziku. Najviše sam radila sa medicinskim biljkama, jer vjerujem da jednako kao što njihove fizičke proporcije liječe, tako liječe i njihove frekvencije, zvuk koji proizvode. Na kraju je cilj kreirati mapu ostrva sa uzorcima zvuka biljki. U budućnosti će se na određene lokacije unutar ostrva postaviti ploče od prirodnih materijala u koje će biti ugrađeni zvučnici, te će planinari moći poslušati zvuk biljki iz njihovog direktnog okruženja", otkrila nam je Smirna Kulenović.

Kako nam je pojasnila, ovaj predstojeći audiovizualni album istražuje biljne i životinjske vrste na ovom otoku skrivenom usred Atlantskog okeana. 

"Zvukove sam pomoću biosenzora ekstraktovala iz elektromagnetnih talasa biljke, a zatim su isti prevedeni u MIDI signal, a potom u zvuk. Različite zvukove i frekvencije biljki snimala sam ponekad i po 200 puta, budući da su uvijek drugačiji, generativni, jer zvuci tj. elektromagnetni talasi koji proizvode biljke ovise o njenom direktnom okruženju, toploti, svjetlosti, dodiru, zvuku. U ovakvoj vrsti rada sa biljkama naučila sam koliko kao ljudi rijetko shvatamo ogromnu inteligenciju koju ova vrsta posjeduje, te koliko mogućnost naše interakcije sa biljkama može promijeniti našu svijest, posebno ekološku", rekla je Smirna Kulenović za Radiosarajevo.ba.

Umjetna inteligencija i umjetnost 

Rad Smirne Kulenović “I poslije Tita – Tito” je do novembra otvoren za posjetioce u Historijskom muzeju:  

"Ja sam odlučila reagovati na prezasićenu proizvodnju Titovog lika u obliku portreta, te pokušati odgovoriti na pitanje – šta je to zaista ostalo od Tita na prostoru bivše Jugoslavije, i danas, poslije Tita? Igrajući se sa parolom iz vremena Jugoslavije 'I poslije Tita – Tito' serija je od 100 portreta savremenih političih lidera na čitavom Balkanu, koje sam generirala uz pomoć artificijelne inteligencije. Pitajući se šta je to zapravo kolektivna mašta danas, došla sam do ideje da brojne tekstualne komentare  korisnika na online portalima, tačnije vijestima o demokratskim predstavnicima vlasti širom Balkana – pretvorim u slike. Učinila sam to tako što sam prepustila jednoj “objektivnoj” mašti da to uradi, programirajući sistem artificijelne inteligencije koja uneseni tekst pretvara u sliku, tj. niz dokumentarnih halucinacija. Neuronska mreža za vizualizaciju teksta sa kojom radim još je uvijek u razvoju, te njene greške i odstupanje od realnog prikaza pružaju odličnu mogućnost za umjetničko istraživanje", prokomentirala je Kulenović.

U svijet upotrebe artificijelne inteligencije u umjetničke svrhe ušla je prije godinu dana, zahvaljujući vremenu provedenom na studijskom boravku u Lisabonu, gdje je imala priliku raditi sa najnovijim tehnologijama u oblasti multimedije, kao i učiti od brojnih umjetnika iz SAD-a i Velike Britanije koji u ovom polju rade već od prvih značajnijih razvoja u oblasti artificijelne inteligencije, 1990-tih.

"Za mene je ovo polje prije bilo skoro potpuno nepoznato, tj. nisam uopšte znala na koji način funkcioniše –  zbog nedostupnosti informacija sa kojim se susrećemo konstantno u ovom užasno zastarjelom sistemu obrazovanja u BiH. Mislim da je važno što sam pored umjetnosti završila i studij filozofije, pa su me prvobitno fascinirale mogućnosti razvoja ljudske svijesti i kreativnosti pri upotrebi artificijelne inteligencije. Ova revolucija je tek u svom začetku, a bit će značajnija za ljudski rod i od Industrijske revolucije. Ne možemo ni zamisliti kako će naš svijet, pa i umjetnost – izgledati zbog razvoja upravo ove oblasti, u narednih 50 godina. Sve su ovo razlozi iz kojih želim biti u stanju razumjeti šta se dešava u svijetu oko mene, biti dio ove revolucije i koristiti ovaj alat na dobar način; budući da je jedno od glavnih pitanja njegove upotrebe upravo ono etičko", kaže naša sugovornica 

Otkrila nam je i da je njena želja doktorirati u ovoj oblasti i vratiti se u Bosnu i Hercegovinu, te pokrenuti instituciju koja će spajati nauku, tehnologiju i umjetnost u izlagačkom i edukativnom smislu.

"Vjerujem da je došlo vrijeme da svoju energiju usmjerim na razmišljanje o sasvim drugačijoj budućnosti, te samoj sebi kreiram razlog da se vratim u BiH. Trenutno se u našoj zemlji ne može dobiti adekvatno obrazovanje, zbog čega mi je drago što sam se uspjela izboriti za brojne internacionalne rezidencije i edukativne programe. No, što više putujem, to mi je jasnije koliko je posebna država u kojoj sam rođena, i koliko neistraženog potencijala krije – ukoliko skrenemo pogled sa vječno iste iste priče o političkim problemima. Osjećam se kao građanka svijeta, zbog čega mislim da svijet na pozitivan način treba dovesti u Bosnu i Hercegovinu – kako bi se konačno riješili Filozofije palanke koja ovdje sve sigurnije vlada, u nadi da će otjerati i posljednje ljude koji vjeruju u progres", rekla nam je Kulenović.

"Bez obzira na to, čvrsto vjerujem da je vrijeme za ujedinjenje netaknute prirode, najvećeg bogatstva Bosne i Hercegovine, sa tehnologijom i ekologijom - te zamišljam futuristički, "bio-digitalni" identitet za ovu državu, koji će preoblikovati našu vlastitu ideju da smo konstantno žrtve prošlosti i sadašnjosti - u vjerovanje da možemo biti vođe novog i inspirativnog, nadolazećeg načina života 21. stoljeća", zaključila je u razgovoru za Radiosarajevo.ba  konceptualna umjetnica i historičarka umjetnosti Smirna Kulenović.