Novi Pravopis / Senahid Halilović: Jezičke se navike sporo mijenjaju

05. 05. 2018. u 16:18:00 L. K.

Shares: 254

Novi Pravopis bosanskoga jezika, prvi nakon 1996. godine, autora Senahida Halilovića predstavljen je 17. aprila u Sarajevu. Na promociji Pravopisa, njegov autor -prof. dr. Halilović je izjavio da nema kapitalnih promjena, te da je riječ o proširenom, dopunjenom i izmijenjenom izdanju, napisanom u skladu sa bosanskohercegovačkom jezičkom praksom koju odlikuju “gramatičke i leksičke višestrukosti”.

Sada, kad su se malo stišale burne reakcije nakon izlaska novog Pravopisa bosanskoga jezika, odlučili smo kontaktirati njegovog glavnog tvorca i tražiti pokoje objašnjenje u vezi s novinama koje nam je donijelo ovo izdanje. Za Radiosarajevo.ba govori prof. dr. Senahid Halilović.

Radiosarajevo.ba: Što se dugo čekalo na objavu novog Pravopisa? Da li Vi i Vaše kolege mislite kao i javnost da je to dug period za objavu novog Pravopisa?

Prof. dr. Halilović: Glavni je razlog stručne naravi: trebalo je najprije dobiti pouzdane odgovore na pitanje u kojoj je mjeri u različitim stilovima ostvarena norma koju je sugerirao Pravopis iz 1996. godine. Svi koji se bave jezičkim planiranjem dužni su pratiti sudbinu donesenih odluka, prikupljati povratne informacije iz prakse. Kaže se da norma nije ono što normirci polože u normativne priručnike, nego ono što od svega predloženog zaživi.

 Jezičke se navike sporo mijenjaju, tako i pravopisne. Stoga je bilo poželjno ostaviti vremena prijedlozima iz prvog izdanja Pravopisa, a onda na temelju saznanja potvrđenih istraživanjima pristupiti doradi i osavremenjivanju pravopisne norme. Kad su se stekli svi potrebni uslovi, Slavistički komitet kao izdavač pozvao je tridesetak bosnista iz cijele BiH, formirao Pravopisnu komisiju, i prionuli smo na posao, podvukli smo crtu, sagledali jezičke činjenice i pripremili novo izdanje Pravopisa.

Radiosarajevo.ba: Koje su najkarakterističnije izmjene u odnosu na stari Pravopis bosanskoga jezika?

Prof. dr. Halilović: Nastojali smo zadržati kontinuitet pravopisnih normi, ostaviti sve ono što je prihvaćeno u pisanoj praksi, s jedne, i usavršiti pojedina pravopisna rješenja, ponuditi fleksibilniju, otvoreniju normu, primjereniju našoj jezičkoj stvarnosti, s druge strane.

Izmjena ima mnogo, i u pravopisnim pravilima i u pravopisnom rječniku, pa je teško kazati koje su najkarakterističnije. Bile te izmjene sitnije ili krupnije, ticale se velikog ili malog slova, sastavljenog ili rastavljenog pisanja riječi, upotrebe glasa h, pravila ijekavskog izgovora – za sve njih vrijedi dvoje: predložene su nakon pažljive analize, a predložila ih je zajedno sa mnom velika skupina stručnjaka, članova Pravopisne komisije.

Nadamo se da će većina korisnika sve te izmjene prihvatiti kao dobrodošao prilog usavršavanju i stabiliziranju pravopisne norme bosanskog jezika.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate izjave pojedinih političara koji često bosanski jezik nazivaju bošnjačkim?

Prof. dr. Halilović:  U Beogradu i Zagrebu donesene su odluke da se bosanski na srpskom i na hrvatskom kaže bošnjački. Podobni lingvisti podastrli su i obrazloženje: iza ovoga bosanski krije se pretenzija na čitavu Bosnu. Mnogi to nisu prihvatili ni u Srbiji ni u Hrvatskoj. Ali oni koji iz svoje domovine po mišljenje idu u Beograd i Zagreb ponavljaju tu instrukciju. Njihova je dužnost da kažu bošnjački, jer je tako odlučeno u rezervnoj domovini.

Struka nedvosmisleno kaže: iza osporavanja imena jezika, uskraćivanja drugome prava na imenovanje maternjeg jezika, stoji osporavanje nosilaca toga imena; negativni stavovi prema jednome jeziku zapravo su negativni stavovi prema njegovim govornicima.

Radiosarajevo.ba: Jedna ste od rijetkih osoba koja ne posjeduje mobitel, što je prilično nevjerovatna informacija. Da li biste rekli da niste ljubitelj tehnologije?

Prof. dr. Halilović:  Nipošto. Ne samo da se koristim gotovo svim tehnološkim blagodatima nego malo šta cijenim tako visoko od onoga što je stvorio ljudski genij u oblasti duhovnih i materijalnih dobara kao što cijenim pronalaske i pomake u tehnologiji: zar avion nije za divljenje, ili sredstva koja nam omogućavaju pristup tolikim bazama podataka, ili ona pomoću kojih možemo prenijeti poruku s kraja na kraj svijeta, trenutno i besplatno.

Sve je to lijepo, ali ima nešto što mi nije simpatično. Ljudi, poglavito mladi, djeca, nemaju mjere, pa liježu i ustaju s mobitelom u ruci i pod jastukom, na stolu im je dok objeduju, u njeg gledaju umjesto u oči drage osobe s kojom sjede. U svemu ovome uveliko je unižena ljudska riječ. Da ne govorim o miru, našoj nasušnoj potrebi. Lijepo je nemati mobitel.

Radiosarajevo.ba: Mobilna aplikacija Pravopisa koju ste najavili raduje mnoge, kako je bilo raditi s mladim informatičarima koji su pravili aplikaciju? Kako ste osmislili koncept aplikacije i kada je možemo očekivati?

Prof. dr. Halilović: Aplikacija prati knjigu, njeni su osnovni dijelovi pravopisni rječnik i pravopisna pravila. Jednostavna je i pregledna. Izuzetno se radujem aplikaciji i zahvalan sam mladim programerkama i programerima koji su je napravili. Zaista je važno to što će Pravopis na taj način biti dostupan velikom broju korisnika, posebno mladima. Naš tim još uvijek testira aplikaciju, a njeno objavljivanje očekujemo uskoro.

 

Prof. dr. Senahid Halilović diplomirao je 1980, magistrirao 1985. i doktorirao 1990. na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih priloga, te jedanaest knjiga, koje su štampane u preko 100.000 primjeraka.

Profesor Halilović je i predsjednik Slavističkog komiteta BiH, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te voditelj izrade Bh. lingvističkog atlasa pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA