Martin Tais: Pojeftiniti gas u zimskim mjesecima i zabraniti ugalj

Međutim, jednako je važno da se istovremeno radi na izradi dugoročnih strategija kako bi se trajno smanjila emisija štetnih gasova i čestica u atmosferu.

Postepeno uvođenje zabrane loženja uglja te istovremeno subvencioniranje cijene gasa u zimskim mjesecima, jedan je od prijedloga Martina Taisa u šestogodišnjoj strategiji za Kanton Sarajevo - dokumentu u čijoj izradi upravo ovaj stručnjak predvodi radni tim. 

Osim ovoga, važno je uvoditi stimulacije za utopljavanje objekata i prelazak na obnovljive izvore energije, te poticati registraciju i nabavku hibridnih vozila i vozila na plin.

"Predložio sam potpunu zabranu loženja uglja u gradu Sarajevu, ali i rješenje: u tri ili četiri zimska mjeseca stimulisati cijenu plina da on bude jeftiniji od uglja i struje. Ugalj moramo izbaciti ekonomskim mjerama, nikako drugačije, a omogućiti ljudima i dalje da se griju."

Tais smatra da je, ipak, velika stvar što je Vlada uvela interventne mjere. Evidentno je da je spriječeno dalje povećanje zagađenja i zaustavilo se dalje gomilanje štetnih materija u prstenu oko Sarajeva. Ipak, kako kaže, ovo su samo palijativne mjere, kao kada bolesniku date injekciju za ublažavanje bola. Dugoročne mjere moraju biti strateške, a osim izbacivanja uglja kao energenta, Tais predlaže: 

"Treba poticati registraciju hibridnih vozila i vozila na plin. Mene čudi kako to da iz ove mjere 'par-nepar' nisu bila isključena vozila na plin, koja u zrak ne ispuštaju štetne čestice. Smatram da bi vlasnike tih vozila trebalo izuzeti ovakvim zabranama - to bi bila najbolja stimulacija da sljedeće godine imamo još više tih vozila. A u budućnosti, različitim podsticajima povećavati broj vozila koja koriste alternativne energente, poput plina i struje".

Ovaj stručnjak smatra da se do sada mnogo uradilo kada je u pitanju upravljanje kvalitetom zraka u Sarajevu. Uvedena je mreža mjernih stanica, obavlja se izvještavanje za svjetsku mrežu, nabavljen je matematski model predviđanja, ali:

"Nije lako upravljati nečistim zrakom. Nedostaje još uvijek mnogo stručnih kadrova. Grad Sarajevo ima prirodna ograničenja, prvenstveno zato što se grad Sarajevo nalazi na visini od 500 metara, a okružen je uzvisinama. Zato se kod nas javljaju jake temperaturne inverzije. Ljeti svo zagađenje ide u zrak i ne osjećamo te probleme, a zimi se na visini od 300 metara napravi poklopac, i svo zagađenje do kojeg dolazi, ne izlazi van, već se gomila. U gradu postoji lokalna cirkulacija, ali nju ometaju novosagrađene visoke zgrade. Na primjer, iz smjera Baščaršije zrak struje po noći i tokom jutra, a već između od 9 i 10 sati ujutro počinje strujanje sa zapada, te tako zagađeni zrak iz smjera Ilidže, Novog Grada i Otoke nadire prema Vijećnici. Zato se dešava da u popodnevnim satima kod Vijećnice imamo najveću zabilježenu koncentraciju čestica u zraku", pojašnjava Tais.

Šta znači utopljavanje objekata o koliko je ono bitno?

"Veliki problem su objekti individualne gradnje u naseljima na obroncima, jer su mahom bez fasada, što znači da nisu adekvatno utopljeni. Na ovaj način gubi se 40 posto toplotne energije! Kada bi se vlasnici takvih kuća stimulisali da naprave energetske fasade, samim time oni bi izbacivali 40 posto manje otrovnih čestica iz svojih dimnjaka. A većinom se takvi objekti griju na ugalj", ističe naš sugovonik.   

Prelazak na obnovljive izvore energije krajnji je cilj dugoročne strategije. 

 "Solarnu energiju treba stimulisati. Kada bi naše građevine, zgrade i individualni objekti imali solarne panele, bila bi potpuno drukčija situacija. Dosadašnja praksa u našoj zemlji je uspješna", kaže ovaj stručnjak za upravljanje kvalitetom zraka.

Na kraju, pitamo ga u čemu se razlikuje zagađenje u Sarajevu od drugih gradova.

"U Sarajevskom zraku je najviše čestica, no u Zenici imamo sumpordioksid koji ide do 1000, a u Tuzli i prašinu i sumpordioksid. U svim gradovima je alarmantno. Zato još jednom ponavljam, najbitnije je da se donesu dugoročna rješenja smanjenja emisije štetnih čestica", zaključuje Martin Tais razgovor za Radiosarajevo.ba.