Komemoracija akademiku Filipoviću: Otišao je velikan koji je život posvetio Bosni

Komemoracija akademiku Muhamedu Filipoviću koji je preminuo u Sarajevu u 91. godini, održana je danas u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.

Rektor UNSA Rifat Škrijelj kazao je na komemoracija za akademika Muhameda Filipovića da su nakon njega ostala djela koja će živjeti sve dok je akademskih institucija.

"On pripada jednoj plejadi bh. velikana koji su ostavili jedan neizbrisiv trag u BiH. Bio je osnivača i predvodnik jedne generecije filozofa koja se suprostavljala rigidnim stvarima sistema u bivšoj Jugoslaviji. U presudnim momentima za opstanak BiH, kao vrstan poznavalac BiH, cjelokupno svoje djelovanje je posvetio odbrani naše države", kazao je rektor.

Dodao je da je njegovo životno i naučno postignuće sadržano u preko 50 monografija, više stotina stručnih članaka i naglasio će oni ostati kao putokaz.

Reis Kavazović: Akademik Filipović nosio je u sebi žilavi bosanski duh i nije uzmicao

"Akademik Filipović bio je jedan od stubova akademske zajednice BIH, Europe i svijeta. Našem akademiku želim laku bosansku zemlnu", zaključio je Škrijelj.

Rektor Škrijelj je i prije same komemoracije prisutnim novinarima govorio o veličini akademika Filipovića. 

"Mi smo u decembru organizovali naučni skup o životu i značaju profesora Filipovića. On je bio jedan od akademskih stubova u BIH. On je radio tačno onoliko koliko je star Univerzitet u Sarajevu. To je bio intelektualac prije svega visokog ranga, koji je nadživio jedno stoljeće. Čovjek koji je širom svijeta bio predstavnik BiH. On je cijeli svoj radni vijek posvetio čuvanju BiH. Njegova djela će biti baština koja će se čuvati na UNSA i studenti će godinama učiti iz toga, on je sebe sasvim sigurno učinio besmrtnim, kazao je Škrijelj. 

Profesor Salih Fočo je kazao da se danas opraštamo od profesora koji je  rad vezao za Filozofski fakultet i Univerzitet u Sarajevu.

"Vječiti buntovnik i opozicionar, bio je poštovan i hvaljen, posebno običnim narodom i akademskoj zajednici. Bio je u isto vrijeme i osporavan. Bez sumnje ovog legendarmog Krajišnika, BiH će pamtiti kao jedmog od svojih velikih naučnika. Prvenstveno kao nekoga ko je vratio ime našeg naroda Bošnjak. Njegov rad je pozitivno cijenjen i u inozemstvu djelovao je više od 50 godina kao profesor univeriziteta", rekao je Fočo. 

Profesor Filipović je imao značajnog udjela u političkim zbivanjima u BIH, istaknuo je Fočo, i dodao da se uvijek borio za slobodu individue.

Politički testament akademika Muhameda Filipovića: Kako sačuvati Bosnu?

"Mada nije bio član nijedne grupe, ali je bio jedan od najznačajnih disidenata. Bio je pokretač ideja, a navest ću samo neke. Prva je ideja Bh. duha, u tom eseju je napisao da bit Bosne nije podjela, već jedinstvo. Druga ideja koju je iznio na međunarodnom savjetovanju u Cavtatu, te tvrdnje su se sastojale u tezama da je komunizam završio svoj tok i da odlazi sa svjetske političke scene. On je bio prvi koji je predvidio da će se dogoditi nasilje, nad Bošnjacima prvenstveno. U rušenju socijalizma i izgradnji više stranačkog sistema, bio je sudionik i pokretač mnogih ideja. Među najvećim idejama je njegova da narod ima pravo na historijski ime i državu.

Demokratska vlast po njemu treba da služi narodu i njegovim interesima, ali je najvažniji interes po njemu bio pravo na vlastitu državu u kojoj su svi njeni narodi i građani jednaki i jednakopravni. Filipović je u ratu igrao značajnu ulogu kao diplomata i učesnik u pregovorima o miru u Ženevi. Kao rijetko ko razumijevao je Bosnu, njene službene odnose, različite interese, multikulturalnost ali i zajedništvo koje je čini tako posebnom", kazao je Fočo.

Kao vrstan pedagog bio je cijenjen i omiljen, izveo je 40 generecija, kazao je Fočo.

"Kada sam ga pokušavao osloviti sa akademiče, on je mi je kazao "Salih, ja sam prvenstveno profesor", rekao je Fočo.

"Dragi profesore, prijatelju, nek ti Allah podari lijepi dženet", zaključio je Fočo.

Ahmed Halilović iz Ministarstva vanjskih poslova kazao je da je neprocjenjiv doprinos Filipovića nauci u BiH.

Posljednja lekcija akademika Filipovića: Čuvajte našu Bosnu!

„Imao je bogatu karijeru i ostavio je u svakom segmentu snažan pečat. Njegovo djelovanje dalo je snažan diplomatski angažman“, kazao je Halilović.

Član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Muamer Zukorlić je kazao da danas ispračamo jednog od najvećih sinova Bosne.

"Bio je znanje i sloboda. Vječno je plivao uzvodno, prkoseći svim silama inercije. Takve ljude je teško priznati za života. Tolika energija znanje, hrabrosti, odvažnosti i dostojanstva. Vrijeme priznanja takvih ljudi počinje onoga trenutka kada odlaze sa ovog svijeta. Ostavio nam je u emanet Bosnu, onu pravu Bosnu... Ponosnu Bosnu etničkih i drugih razlikosti, ali Bosnu jedinstvenu hiljadugodišnju Bosnu ljudskosti koja odolijeva svim udarima. Jeste ovo veliki gubitak, za porodici, za naciju, ali sa jedne strane je tuga, a sa druge strane ponos što smo ga imali takvog. A mi u Bošnjačkoj akademiji smo ponosni što smo imali najvećeg i najjačeg predsjednika", zaključio je Zukorlić.

Akademik Filipović bio je filozofski pisac, teoretičar, esejista i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih filozofa. Rođen je u Banjoj Luci 3. augusta 1929. godine.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, a doktorirao 1960. godine. Bio je član Akademije nauka BiH i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

On je zasigurno bio jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih intelektualaca. 

Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke i prevedene na druge jezike. Najveći broj prevoda doživjela je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.