Ivan Leo Lemo, redatelj: Mala Floramye je dalmatinski Amarcord

Dinamična sezona Narodnog pozorišta Sarajevo donosi nam još jednu premijeru koju publika s nestrpljenjem očekuje - popularnu operetu Mala Floramye. 

Operetni klasik s potpisom splitskog velikana Ive Tijardovića, praizveden 1926.  na sceni našeg teatarskog "stogodišnjaka" zaigrat će treći put - nakon produkcija šezdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. 

Pripreme za ovo treće uprizorenje započele su još prije dvije godine i bile prekinute rasplamsavanjem pandemije. Zadnja dva mjeseca, pandemiji usprkos, mnogobrojna ekipa Opere NPS, Sarajevske filharmonije i Baleta pripremala je veliki povratak Male Floramye.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Pored dirigenta Darija Vučića, na čelu produkcije nalazi se redatelj Ivan Leo Lemo kojem je ovo druga režija u ovom teatru. 

Shodno tome, i drugi razgovor za Radiosarajevo.ba, koji počinjemo konstatacijom da je umjetnici, kako kažu, s ovim redateljem rade na veliko zadovoljstvo. 

"Prije dvije godine smo radili La Boheme i tada smo se sprijateljili. Na probama je zaigrano veselo, u povjerenju i poštenju uživamo radeći. Iako je bilo perioda kada je dosta ljudi obolijevalo, sudbina je ipak bila blagonaklona prema nama, jer polako se svi vraćaju, a kada su išli na bolovanje taman su imali zaokružene uloge. Još da se strpimo do premijere i siguran sam da će biti sve kako treba", pozitivan je Lemo. 

Mala Floramye je važila za jednu od brend predstava Narodnog pozorišta Sarajevo u prijeratnom periodu, prvenstveno zahvaljujući nezaboravnoj izvedbi primadone Gertude Munitić. Kako je Lemo kao redatelj mlađe generacije pristupio ovom djelu?   

"Sarajevska publika se rado sjeća ove zabavne operete i ja se iskreno nadam da ćemo se mi na jedan nov način nadovezati na prethodne izvedbe i donijeti par energetskih noviteta. Tu prvenstveno mislim na našu Aidu Čorbadžić koja zaista utjelovljuje ne samo duh Male Floramye, nego i duh tog vremena. Nevjerojatna je, živa, predivno pjeva i to je sve oživjela na jedan današnji, malo pankerskiji način. I ona i ja smo 1976. godište, a to je godina kada je Tijardović preminuo. Na neki način, kao da nam je predao palicu svog djela, pa mi danas radimo generacijsku Floramye", kaže Lemo. 

Kao rođeni Splićanin, Ivan Leo Lemo donosi i autentičnost koja će zasigurno doprinijeti očuvanju mediteranskog duha ove operete. Bio je i svojevrsni savjetnik za lokalni splitskli govor kojim obiluje tekst ove predstave. Koliko je taj duh važan, pitamo redatelja? 

"To je svojevrsni dalmatinski Amarcord. Ovo djelo je lokalno identitetski utkano u Split. Tu je starosplitskli govor, splitski ljudi i običaji. Pokušao sam maknuti ono što publici ne bi bilo zanimljivo jer nemaju lokalne asocijacije. Zanimalo me šta je to što ostane a da je univerzalno, da bi moglo štimati svugdje. Dok su ljudi bili povezaniji na ovim prostorima to je bilo lakše, ali sada me baš zanima koja je to vrijednost koja je i dalje prepoznatljiva. Mislim da smo do nje došli, vidim da je sve skupa "sjelo" izvođačima, pa se nadam da će i publici", vjeruje redatelj Ivan Leo Lemo. 

Bit će lijepo gledati i slušati predstavu koja će bojama Jadrana, raskošnim orkestracijama i prelijepim melodijama ugrijati duše u ovim hladnim danima.

Premijera Male Floramye ja u petak 4. februara, a prva repriza u subotu 5. februara.