Dr. Grbo: Šta moramo promijeniti kako bismo napredovali

Pravni fakultet u Sarajevu ove godine je proslavio 75. rođendan. Ono po čemu je ova godina, osim što je jubilarna, posebnija od drugih jeste što su prvi put u historiji Fakulteta, ali i u historiji Univerziteta u Sarajeva, u upravi fakulteta samo žene.

Tim povodom razgovarali smo sa dr. Zinkom Grbo, dekanesom Fakulteta. S njom u upravi Fakulteta sjede dr. Amila Ferhatović, prodekanica za nastavu i studentska pitanja, dr. Amila Ždralović, prodekanica za naučnoistraživački rad, dr. Edina Sudžuka, prodekanica za finansije, dr. iur. Iza Razija Mešević, prodekanica za međunarodnu saradnju i Vesna Lazić, MA iur, sekretarka fakulteta.

Radiosarajevo.ba: Prvi put u historiji Pravnog fakulteta žene su dobile sve pozicije u Upravi. Kakvu to ulogu i značaj ima za akademsku zajednicu, ali i za cjelokupno bh. društvo s obzirom na to da, nažalost, još uvijek živimo u patrijarhalnom društvu?

Trending

Kako je Amerika sačuvala sjećanje na genocid u Srebrenici

Grbo: Treba uzeti u obzir da je oblasti društvenih i humanističkih nauka u posljednjim desetljećima obilježila feminizacija, odnosno značajniji udio studentica u ukupnom broju, što se nakon izvjesnog vremena reflektiralo i na značajniji broj žena u pojedinim profesijama. Više od polovine akademskog osoblja na Pravnom fakultetu čine žene, pa je "ženska" Uprava razumljiva refleksija te činjenice, ali je i odraz rodno osviještenog kolektiva.

Osim toga, struktura nastavničkog i saradničkog osoblja oslikava i zastupljenost ženske populacije u izboru pravnih studija. Jednaka zastupljenost žena u svim djelatnostima, pa tako i visokom obrazovanju, danas bi morala biti društvena norma, a ne kuriozitet.

U tom smislu nastojimo dati dobar primjer svima, kao i poštovati i živjeti diverzitet kao jedan od principa koje zagovara akademija. Ali, moram napomenuti da sam na nedavni sličan upit odgovorila da me pojam "ženska uprava" podsjeća na "žensko pismo". Dobra literatura je – dobra literatura. Osobe na rukovodećim pozicijama imaju zadatak da ustanovu na čijem su čelu stalno unapređuju, i taj podatak je genderless. Ono što se mjeri su rezultati.

Radiosarajevo.ba: Da li to znači napredujemo po pitanju jednakopravnosti spolova?

Grbo: U formalnopravnom smislu jednakopravnost postoji. Međutim, ona je u mnogim sferama samo formalno zastupljena, da bi se zadovoljio pravni okvir. Ono što je za napredovanje neophodno jeste promjena paradigme o univerzalnim vrijednostima koje su rodno obojene.

Predrasuda o superiornosti jednog roda, nacije, jezika, porodičnog statusa... je retrogradna, destruktivna, degutantna i tužno je da o ovoj temi moramo razgovarati u 21. vijeku. Obrazovanje na svim nivoima bi trebalo mijenjati tu paradigmu, svijest ljudi o tome da smo svi jednaki, ali da ima i jednakijih, mora biti promijenjena da bismo govorili o napretku.

Radiosarajevo.ba: Jesu li se žene same izborile za to da budu jednake u društvu i je li feminizam doprinio tome?
Grbo: Ta je borba kontinuirana. U patrijarhalno ustrojenom društvu ni sve žene se ne zalažu za feminističke ideje. Iako ja smatram da su sve žene po defaultu feministice. Toj borbi doprinosi feminizam koji, iako obuhvata različite poglede o tome šta on kao takav jeste ipak posmatram kao ideologiju, set ideja koje kao univerzalne, treba da podržavaju i muškarci i žene.

Radiosarajevo.ba: Da li smatrate da se to treba i može preslikati i na druge institucije, npr. u politici gotovo da i nema žena na rukovodećim pozicijama?

Grbo: Univerzitet kao centar izvrsnosti bi trebao biti primjer svima, pa bi bilo poželjno da se njegova rodna struktura, preslika i na druge institucije. Međutim, sama statistika ne bi trebala da nas zavara da su žene jednake, odnosno da postoji rodna ravnopravnost.

Cijeli se sistem mora oblikovati u skladu sa zahtjevima onoga što zovemo gender senzibilitet. Jezik, recimo. U recentnoj studiji Žene u javnom prostoru BiH konstatovano je da Predsjedništvo BiH nikada nije imalo ženu kao članicu, Vijeće ministara u posljednja dva mandata ima samo dvije žene, a da na čelu Vijeća ministara ili Vlade FBiH nikada nije bila žena. Slična situacija je i u javnim preduzećima. 

Radiosarajevo.ba: Koliko smo napredovali po ovom pitanju u posljednje tri decenije?

Grbo: Zadatak da su u jednoj upravi sve žene je, zamalo, predstavljen kao avangarda. U vrijeme kad u kulturnim i društvenim okolnostima avangarda kao takva više ne postoji, složila bih se sa Dubravkom Ugrešić da je u periodu koji navodite situacija za žene postala gora. Žene u javnom prostoru, političkom i umjetničkom, su danas većinom, antiprimjer jer ih je konzumeristička, a ovdje mislim i nacionalistička, ideologija instrumentarilizirala. Generalno, nismo napredovali, osim eventualno statistički. Moramo se obrazovati da bismo napredovali.