Dr. Elmir Jahić: Kako sam dobio bitku protiv koronavirusa

Prof. dr. Elmir Jahić, direktor Medical Institute Bayer (MIB) Tuzla, bio je u grupi prvozaraženih osoba koronavirusom na području Bosne i Hercegovine, odnosno Tuzlanskog kantona.

Razgovarao: Faruk Vele

Poslije vremena provedenog u izolatoriju Klinike za zarazne bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla i kućnoj samoizolaciji, vratio se redovnim aktivnostima.

Nakon ponovnog dramatičnog porasta broja oboljelih, ali i, nažalost, i smrtnih slučajeva u intervjuu za Radiosarajevo.ba otvoreno govori o iskušenjima kroz koje je prošao, opasnostima i smrtnosti infekcije COVID-19, ali i načinu na koji se naš zdravstveni sistem suočio sa pandemijom.

Ovaj "doktor kojem se vjeruje", inače iz ugledne porodice ljekara iz Zvornika, također, govori o radu Medical Institute Bayer koji izvodi brojne operacije i u kojem nema odmora, te planovima ove ustanove za budućnost...

Radiosarajevo.ba: Uvaženi dr. Jahić, kako ste dobili bitku protiv opasnog koronavirusa, to jeste COVID-19?

DR. JAHIĆ: Ova infekcija ima neke specifičnosti i nosi potencijalnu opasnost, ali je puno oboljenja koje imaju veću smrtnost, kako u apsolutnom broju tako i u odnosu na broj oboljelih.

Kao i kod drugih bolesti najvažnija je rezultanta postojanosti imunog sistema,
pravovremenog prepoznavanja početka bolesti i adekvatna terapija s jedne strane,
nasuprot starosnoj dobi i prisustvu drugih bolesti koji otežavaju izlječenje.
Kod mene je ta rezultanta bila, očigledno pozitivna.

Radiosarajevo.ba: Kako se bolest javila kod Vas i kakve ste simptome imali?

DR. JAHIĆ: Kao i kod većine oboljelih od COVID-19 infekcije, bolest se javila sa nespecifičnim simptomima koji se mogu povezati sa velikim brojem oboljenja, a ne samo sa ovom infekcijom.

Najprije se javila glavobolja, slabost, tek nakon nekoliko dana blago povišena temperatura, do 37,5 ºC.

Nakon desetak dana od pojave simptoma se javlja otežano disanje, zamaranje i suh kašalj. Tada mi je verificirana sekundarna, bakterijska upala pluća koja je relativno brzo sanirana po uključivanju adekvatne antibiotske terapije.

Radiosarajevo.ba: Koliko je, s medicinskog stanovišta, Bosna i Hercegovina adekvatno odgovorila na izazove COVID-19. Šta je dobro, a šta loše u tom odgovoru na pandemiju?

DR. JAHIĆ: Mi u Bosni i Hercegovini smo slijedili preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u vezi pandemije, a koristili smo i iskustva zemalja koja su prije nas imali veliki broj oboljelih. Smatram da su medicinski rezultati borbe protiv COVID-a u BiH dobri, ali ne treba zaboraviti da ove mjere imaju posljedice i na mnoge druge parametre i segmentne društva. Interesantno je da su neke države sprovodile slične, gotovo identične mjere, ali su rezultati u širenju pandemije bili vrlo različiti jer nije baš sve do ljudi i organizacije.

Smatram da je krajnje vrijeme da se ne samo u BiH nego u mnogim zemljama načini ozbiljna i nepristrana analiza efikasnosti i benefita mjera tokom ove pandemije.

Naime, na jednoj strani trebamo promatrati broj umrlih, teško oboljelih i osoba s trajnim posljedicama od COVID-19 infekcije te koje implikacije su poduzete mjere imale na destrukciju ekonomije, društvene poremećaje i promjene ponašanja mnogih kategorija stanovništva. S druge strane, imamo oboljenja gdje je smrtnost i invaliditet znatno veća, a države i WHO nisu poduzimale neke značajne mjere da ublaže negativne posljedice tih oboljenja.

Ako nam je najbitniji ljudski život, zašto se ne poduzimaju slične mjere kod bolesti od kojih se znatno više umire.

Radiosarajevo.ba: Došlo je i do desetina smrtnih slučajeva... Bilo je različitih, pa i
burnih reakcija, optužbi. Kako Vi kao ljekar, ali i čovjek koji je prošao tu dramu,
gledate na sve ono što smo pratili?
DR. JAHIĆ: Na sreću sada se na ovo oboljenje gleda puno profesionalnije i s manjom dozom straha. Ja mogu da shvatim paniku i frustracije naših građana kada su se pojavili prvi slučajevi oboljelih od COVID-19 infekcije. O ovoj bolesti puno više znamo danas nego prije nekoliko mjeseci. Nažalost, neki zdravstveni profesionalci su reagovali s previše straha i panike što je dodatno unijelo nemir u stanovništvo.
Neki su izgubili iz vida da COVID-19 infekcija ne može biti oboljenje koje se apsolutno razlikuje od drugih bolesti, posebno virusnih infekcija izazvanih coronavirusom. Mislim da je nedostajalo više profesionalne, ali i ljudske solidarnosti između zdravstvenih ustanova i različitih nivoa vlasti i institucija. Mislim da smo svi, počev od mene lično izvukli značajne pouke.

Radiosarajevo.ba: Koliki je problem stigmatizacija oboljelih od COVID-19?

DR. JAHIĆ: Generalno govoreći, stigmatizacija odnosno etiketiranje drugih osoba koji se razlikuju po nečemu od većine je uglavnom plod neznanja i ranije etabliranih predrasuda. To vrlo često rađa strah, paniku, netoleranciju pa i mržnju. Tako je bilo i u ovom slučaju kada, u početku nismo imali dovoljno informacija o ovoj bolesti te se počeo javljati strah za goli život.

Kada tome dodamo uticaj raznih manipulanata, interesnih grupacija, odsustvo adekvatnog lijeka ili vakcine, onda imamo razultat kakav smo imali. Volio bih da smo nešto iz ovoga naučili, ali nisam optimista. Svjedoci smo svakodnevno, širom svijeta pa i u BiH brojnih predrasuda i stigmatizacije drugih i drugačijih od nas, nevezano za COVID-19 infekciju.

Radiosarajevo.ba: Dr. Jahić, je li nas pandemija, i je li u dovoljnoj mjeri podsjetili kako su stručnjaci, ljudi od znanja najvažniji, prije svega ljekari, ili smo i dalje žrtve teorija zavjera. Koliko je to danas za nas važno?

DR. JAHIĆ: U kriznim situacijama se pokažu prave vrijednosti. Pandemija nam je pokazala na koje profesije treba dodatno obratiti pažnju i koje esnafe društvo treba podržati.

Pored zdravstvenih i nemedicinskih profesionalaca koji rade u zdravstvu tu su još policija, prosvjetni radnici, novinari, poštari, rudari, komunalni radnici itd. Čovjek i ljudski rod najefikasnije uči kada je pod pritiskom i kada je u krizi. Tako bi trebalo biti i sada. Mi trebamo adekvatno vrednovati ljude i profesije koji su bitni za kvalitetno funkcionisanje društva. U naprednim zemljama je tako. Međutim, čini mi se da smo, kao društvo previše duboko zabrazdili u mentalnu i vrijednosnu turbo-folk žabokrečinu. Nažalost, kvalitetni ljudi će biti vrlo brzo zaboravljeni, a na površinu će ponovno isplivati oni koji su određivali društvene vrijednosti i prije pandemije.

Radiosarajevo.ba: Kažu da za Vaš tim nema odmora. Nedavno je objavljeno kako ste pacijentici iz Sarajeva spasili život. Do sada ste, prema nekim informacijama, ugradili 2.000 pejsmejkera. Koliko ste zadovoljni radom i rezultatima Medicinskog
instituta „Bayer“, posebno u ovom periodu od kada vodite Centar?

DR. JAHIĆ: Od prošle godine se nalazim na čelu Centra za srce BH - Tuzla koji je u januaru ove godine, procesom rekonceptualizacije promjenio naziv u Specijalna bolnica Medical Institute Bayer - MIB. Do tada, skoro pet godina bio sam načelnik Klinike za kardiovaskularne bolesti i Klinike za invazivnu kardiologiju u UKC Tuzla. Temelj našeg Instituta je pored vrhunske kardiohirurgije i interventna i neinterventna kardiologija.

Radimo veliki broj sofisticiranih interventnih kardioloških procedura, neke od njih jedini u BiH. Jedan smo od rijetkih centara gdje se izvode složene procedure elektrofiziološkog ispitivanja srca kod aritmija i tretman putem RF ablacije kao i implantacije uređaja za poremećaje srčanog ritma i prevenciju iznenadne srčane smrti. Ovaj Centar je začetnik kardiohirurgije u BiH. Mi danas izvodimo sve kardiohirurške operativne zahvate iz oblasti hirurške revaskularizacije (Bypass), tretmana valvularne bolesti te bolesti aorte i krvnih sudova.

Radiosarajevo.ba: Tuzla je već odavno prepoznatljiva po Centru i iznimnim rezultatima na polju kardiologije. Šta je to što toliko oduševljava kod Centra za srce da se o njemu diljem BiH i regiona priča sa velikim poštovanjem. Koji je recept?

DR. JAHIĆ: Tajna našeg uspjeha su visoko educirani medicinski profesionalci koji odgovorno, fokusirano i s puno empatije prilaze pacijentu. U Medical Institute Bayer imamo 177 uposlena od toga 36 doktora medicine.

Mi kao najveća privatna bolnica u BiH smo smješteni u vrlo komfornom i reprezentativnom objektu. Radimo sa sofisticiranom i najsavremenijom opremom. Nastojimo da pacijent dobije uslugu na vrijeme bez bespotrebnog čekanja. Veliku energiju posvećujemo poboljšanju komunikacije unutar Instituta i prema pacijentima što je preduslov za kvalitetno upravljanje Institutom. Kardiologija, a posebno interventna kardiologija je ponos naše kuće i van BiH smo prepoznati kao lideri u ovoj oblasti.

Radiosarajevo.ba: Širite spektar djelatnosti i na druge oblasti medicine. Šta je Vaš cilj? Koji su aspekti zdravstvenog sektora koje posebno želite targetirati i šta se u
budućnosti od Centra može očekivati?

DR. JAHIĆ: Mi smo do sada bili prepoznati kao jedan od lidera u dijagnostici i tretmanu kardiovaskularnog sistema, ali smo osjetili da postoji potreba kod pacijenata da proširimo portfolio naših medicinskih usluga. Nakon dvanaest godina pokrenuli smo proces transformacije u multidisciplinarnu zdravstvenu ustanovu u kojoj će naši pacijenti pored dosadašnjih moći dobiti i visokosofisticirane usluge iz drugih medicinskih discplina.

Tako sada u okviru MIB-a pružamo usluge iz urologije, gastroenterologije, opće i abdominalne hirurgije te radiologije. Iako imamo vrhunsku i najnoviju medicinsku opremu i aparate, iako radimo u odličnim uslovima u kojima se pacijent i medicinsko osoblje osjeća vrlo udobno, naša najveća snaga leži u vrsnim profesionalcima, doktorima i medicinskim tehničarima koji su dio MIB tima.

Radiosarajevo.ba: Koliko je ovakav pristup liječenju potreba bh. zdravstva i kako doći na nivo kojeg ste Vi dostigli? Šta je, po Vama, generalno problem bh. zdravstva?

DR. JAHIĆ: Mnogi problemi BH društva se reflektuju i na naše zdravstvo. Ne može biti društvo s velikim brojem nerješenih problema a da zdravstvo bude uređeno. Međutim, postoje i neke specifičnosti vezano za zdravstveni sistem.

Rascjepkanost zdravstvenog sistema i monopol koje imaju neke zdravstvene ustanove su izvor većine problema u zdravstvu. Sve dok ne postoji konkurencija i sve dok znate da ćete dobit sva sredstva iz fondova, bez obzira kako kvalitetno radili, neće biti bolje u oblasti zdravstva. Tako je i u drugim oblastima društva. Monopol je najveći neprijatelj kvaliteta i izvor korupcije.

Jedan od problema koji proizilazi iz monopolističkog ponašanja je i negativna selekcija uposlenika koja se najčešće manifestira imenovanjima na odgovorne pozicije nedoraslih i nekompetentnih osoba. Zato je danas sve manje sposobnih, odgovornih i ljudi s profesionalnim i ljudskim integritetom. Zapošljavanje mladih doktora, medicinskih sestara, ali i nemedicinskog osoblja, se često ne zasniva na pravim vrijednostima kao što su odgovornost, odgoj, spremnost za učenjem, fokusiranost na posao itd.

Poseban problem bih istakao i nepoštivanje Zakona o pravima, obavezama i odgovornosti pacijenata. Ovim Zakonom svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor doktora medicine. U praksi, zdravstveni osiguranik odnosno pacijent, za svoje novce se može liječiti samo gdje ga nadležne institucije upute.

To je suprotno ovom Zakonu, suprotno evropskoj praksi i zaostavština je prošlog sistema. Pacijent se mora staviti u centar zbivanja i želja pacijenta da se liječi gdje on hoće, za svoje novce mora biti temelj našeg zdravstvenog sistema. Naravno da postoji još problema u našem zdravstvu, ali se bojim da nemama dovoljno prostora za ovu temu.