Dr. Bakir Nakaš: Moja poruka građanima

Jedan od sarajevskih "heroja u bijelom", čuveni ljekar prim. dr. Bakir Nakaš, koji je od maja 1992. do marta 2013. godine bio direktor Opće (Vojne) bolnice u Sarajevu, odazvao se jučer pozivu aktuelnog čelnika ove ustanove, prim. dr. Zlatka Kravića.

Razgovarao Faruk Vele

Još jedan poznati ljekar, ratni načelnik saniteta 5. motorizovane brigade Armije RBiH, dr. Kravić, jučer je zbog situacije uzrokovane pojavom novog soja koronavirusa (COVID-19) pozvao penzionisane ljekare infektologe, epidemiologe, neurologe, ginekologe i hirurge, da se, ako se osjećaju sposobnim za rad i žele da pomognu, jave u bolnicu.

Tri poznata ljekara javila se kao ispomoć u Opću bolnicu

Poziv je upućen i svim slobodnim doktorima, kao i doktorima koji su na birou.

Bakir Nakaš nije dvojio ni trenutka da se odazove i pomogne građanima, kao što nije imao dilema ni 1992. godine.

Uz višedecenijsko vođenje Opće bolnice, dr. Nakaš (71) je bio saradnik na izradi niza projekata Svjetske zdravstvene organizacije, PHARE programa i Svjetske banke. Tokom njegovog rada Opća bolnica dobila je mnoga priznanja, među kojima je nekoliko šestoaprilskih nagrada.

Bez panike

Radiosarajevo.ba: Dr. Nakaš, šta je bio Vaš motiv da se odazovete pozivu dr. Kravića?

Dr. Nakaš: Iako sam ja već šestu godinu u mirovini, sigurno da se ovakav jedan poziv, u skladu sa trenutnom situacijom, nije mogao niukom slučaju odbiti, jer prvenstveno moja položena Hipokratova zakletva, moje opredjeljenje da pomažem ljudima, a i iskustvo koje imam iz prošlosti su mi bili jedan od osnovnih razloga da jednostavno pozitivno odgovorim i da vidim šta sa svojim dosadašnjim znanjem i iskustvom mogu da pomognem. Prvenstveno u organizaciji posla u Općoj bolnici, a sigurno i u pogledu globalnog odgovora na ovu epidemiju koja se javila.

Radiosarajevo: Kakvo je trenutno stanje?

Dr. Nakaš: Vidite, mi u Bosni i Hercegovini smo iskusni u tim odnosima i razumijevanju trenutnih situacija.

Agresija na Bosnu i Hercegovinu stvorila je prilike da se posvetimo hirurškom zbrinjavanju ranjenih i povrijeđenih pacijenata. Tada smo isto tako imali obavezu da se organizujemo i spriječimo pojavu epidemija, bilo kakvih zaraznih bolesti koje su se realno mogle pojaviti.

Konačan rezultat je bio da mi u toku rata nismo imali nijedan slučaj tetanusa, nismo imali velikih slučajeva koji bi govorili o hirurškim infekcijama rana. Nismo imali nekih epidemija koje bi izazvale poremećaje kod zdravstvenog stanja stanovništva.

Sada smo u jednoj sasvim drugoj situaciji, gdje je hirurgija potisnuta u drugi plan, danas nam je daleko važnije da spriječimo širenje pojave ovog virusa koji je postao aktuelan i u našoj sredini. To nam daje za obavezu da vršimo sve one mjere koje smo učili kroz neke naše stare škole.

Jer mi smo škola Andrije Štampara, prof. Gaona, profesora Žarkovića, profesora Smajkića, koji su nas u javnom zdravstvu učili kako da odgovorimo na ovakve izazove. I to je jedan od razloga što smo se mi javili i stavili na raspolaganje, da svojim znanjem pomognemo. Ja se nadam da će ozbiljnost ove reakcije dati pozitivne rezultate.

Mogu da poručim stanovništvu da, ipak, ono što smo mi u Bosni i Hercegovini naučili, a to je da vodimo računa o higijenskim navikama, će uveliko pomoći u sprječavanju širenja ove infekcije. Ostaj nam da se prilagodimo društvenim komunikacijama. Mi Balkanci smo poznati po tome što volimo društvo, a ovo je situacija kada trebamo da izbjegavamo većinu socijalnih kontakata, da ne bi došlo do širenja infekcije.

Ne gomilajte namirnice

Radiosarajevo.ba: Svjesni smo fake newsa, panike, određene ratne psihoze gdje se gomilaju namirnice. Vidimo to. Ljudi se, logično, boje. Kako realno sagledati situaciju i šta su Vaša saznanja?

Dr. Nakaš: Nažalost, ovakve situacije daju za priliku neodgovornim osobama da plasiraju lažne informacije, da izazivaju paniku i stres kod stanovništva.

Moja poruka građanima je da slušaju provjerene vijesti iz javnih medija i dokazanih portala, onih koji s u proteklom periodu pokazali da svojim kvalitetnim informisanjem pružaju onu pravu informaciju. Treba prihvatiti takve informacije. Sve one informacije koje nisu potvrđene iz dva ili više izvora, mogu biti jedan od načina izazivanja panike koja ide u negativnom smislu u odnosu na ponašanje stanovništva.

Kao rezultat toga je i ovo kupovanje namirnice široke potrošnje, što je u ovom trenutku nepotrebno. Jer sve ono što ćemo danas kupiti, ostaće u nekakvim zalihama. Kad se ovo završi kupovat ćemo ono redovno, a ovo ćemo pobacati na smetljište!

Sama politika odnosa prema sadašnjem stanju, te činjenica da vlasti omogućavaju rad prehrambenih radnji i apoteka, nalaže da ne moramo gomilati velike zalihe. Možemo imati hrane za jedan-dva dana. Ali da stvaramo zalihe za šest mjeseci, to samo ugrožava i snabdjevenost, ali i vaše zdravlje. Sve to nabavite možda neće moći da stoji ili neće biti čuvano na adekvatan način, pa će vam donijeti više štete nego li koristi.

Poruka građanima

Radiosarajevo.ba: Proglašena je vanredna situacija. Vi ste i tokom agresije upućivali važne poruke javnosti. Što biste nam, također, danas mogli savjetovati?

Dr. Nakaš: Meni je drago da je vanredna situacija proglašena jer je to nešto što nam potvrđuje ozbiljnost trenutne situacije.

Nije to odluka da bi se reagovalo panično, već da shvatimo da smo obavezni da primjenjujemo sve mjere koje nalaže struka i oni koji vode brigu i računu o nama.

Ako se tako budemo ponašali, ako prihvatimo da panika može samo izazvati loše stanje, a jedno razum i provođenje određenih mjera, koje su nam naložene i propisane, mogu spriječit daljnje širenje bolesti - onda će nam to osigurati izađemo iz ove situacije.

Radiosarajevo.ba: Doktore Nakaš, hvala Vam nam ljubaznosti i što ste izdvojili
vrijeme i uputili poruke javnosti...

Dr. Nakaš: Hvala vam što djelujete umirujuće na javnost. Vi ste jedan od medija kojima se vjeruje i važno je da nastavite prenositi informacije iz svih relevantnih izvora.