Davor Gjenero o sučeljavanju: Hrvatska zaboravlja da je sudjelovala u agresiji na BiH

Politički analitičar Davor Gjenero u razgovoru za Radiosarajevo.ba komentirao je sinoćnje sučeljavanje svih predsjedničkih kandidata u Republici Hrvatskoj u kojoj je značajnomjesto imala i Bosna i Hercegovina.

Piše: Faruk Vele

Gjenero pojašnjava da, iako formalno prema Ustavu u Hrvatskoj predsjednik ima određene ovlasti u vanjskoj politici, vanjsku politiku de facto vodi Vlada, tako da je predsjednikov utjecaj, ko god on bio, zapravo marginalan.

„Veći problem predstavlja činjenica da se u Hrvatskoj dogodila neugodna regresija, nakon pristupanja Europskoj uniji, kojom je dovedeno u pitanje sve ono što je, tijekom procesa pristupanja Hrvatske EU, pozitivno napravljeno u suočavanju s nedavnom prošlošću. Hrvatska se odbija suočiti s činjenicom da je njena uloga u ratu u BiH bila ambivalentna, u velikom dijelu rata Hrvatska jest pomagala obranu susjedne države, ali u razdoblju koje je ICTY precizno utvrdio u presudi 'Prliću i ostalima', sudjelovala je u agresiji na susjednu državu, i motivacija djelovanja je bila definirana projektom što ga je Sud u Haagu proglasio zločinačkim poduhvatom“, govori Gjenero.

Najteža ilustracija činjenice, napominje Gjenero, jeste da je zaboravljeno na suočavanje s prošlošću jeste izjava kandidata „suverenističke” desnice Miroslava Škore da bi on kao predsjednik Republike pomilovao Tomislava Merčepa, osuđenog ratnog zločinca.

„Najgora retorika prema BiH je ona koja je dolazila od notornoga, ali danas srećom marginalnog Ante Đapića, koji je fantazirao o tome da hrvatski nacionalni suverenitet nije ograničen državnim granicama, nego da se prelijeva i na 'hrvatske' teritorije u BiH, a da Hrvatska međunarodnim angažmanom mora Hrvatima u BiH osigurati ono što imaju i Srbi, dakle treći entitet. Đapić, međutim, danas ne utječe ni na koga u Hrvatskoj, a nema naznake da bi bilo koja politička opcija na vlasti zastupala politiku koju on reciklira iz devedesetih godina“, istakao je Gjenero.

Gjenero smatra da predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović ima problem:

„Zna da njen izborni rezultat ovisi o glasovima biračkog tijela HDZ BiH, a niti ona niti hrvatski HDZ danas zapravo ne mogu utjecati na političke odluke što ih donose Dragan Čović i njegov tim na čelu 'sestrinske' bosansko-hercegovačke stranke. Preusmjeravanje s ideje o stvaranju trećeg entiteta na raspravu o izbornom zakonodavstvu i definicija o tome da Hrvati imaju dvije domovine, Hrvatsku i BiH, maksimalno je što Grabar - Kitarović može izgovoriti s obzirom na svoju ovisnost o Čovićevoj politici.

Izjava iz prethodne parlamentarne kampanje, kad je Zoran Milanović izjavio da je BiH na rubu raspada, a da ako Srbi odu, neće valjda Hrvatska ostaviti Hrvate same s Bošnjacima, definira iskreni Milanovićev stav prema BiH, a taj je stav bliži stavu HDZ-a iz devedesetih, nego li stavu bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, koji danas podupire Milanovića, a koji je jasno definiran u rečenici upućenoj Hrvatima u BiH: Bosna i Hercegovina je vaša država i vi svoje probleme morate rješavati u Sarajevu. Nakon Mesića niti jedan se hrvatski državnik nije usudio izgovoriti ovu temeljnu postavku, a tako dugo dok se Zagreb na nju ne vrati, neće biti niti plodnih odnosa Zagreba i Sarajeva. Naravno, za blokadu odnosa ima utega i na bosansko-hercegovačkoj stani, a današnja blokada odnosa nije 'jednosmjerna ulica'“, zaključio je Gjenero.