Ministrica Lejla Brčić: Kako ćemo vratiti povjerenje građana u javnu vlast

Lejla Brčić je stara-nova ministrica pravde i uprave u Vladi Kantona Sarajevo.

Za portal Radiosarajevo.ba, govorila je o krivičnoj prijavi protiv Ravnogorskog pokreta, izradi ekspertnog tima za izradu Protokola za postupanje i prijavljivanje seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja, te zakonu o kojem se, možda i najviše govori u ovom kantonu iako još nije usvojen - o zabrani nepotizma.

Tako Zakon o zabrani nepotizma još nije došao na dnevni red Skupštine KS-a na usvajanje, ali je već probudio interes javnosti.

Zakon je najavljen kao prvi korak u borbi protiv korupcije, a uz pomoć njega, zabranilo bi se zapošljavanje najbliže rodbine izabranih i imenovanih dužnosnika u kantonalne firme i institucije.

Ukoliko bi se usvojio, poslala bi se vrlo jasna poruka - javni interes je iznad privatnog.

"Upravo kako ste i sami rekli, Zakon o zabrani nepotizma, ali i drugi propisi koje smo u proteklom periodu donosili (Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija, registri zaposlenih i imenovanih lica itd.) primarno su u funkciji stavljanja javnog interesa ispred privatnog, odnosno vraćanja povjerenja građana u javnu vlast. Svakako da očekujem usvajanje Zakona, na koncu navedeni Zakon je i u programu nove skupštinske većine, tako da su zastupnici i predstavnici stranaka koje su formirale vlast u Kantonu Sarajevo na određen način već podržali i dali saglasnost za donošenje jednog ovakvog propisa", rekla je Brčić.

Navodi da se trenutno ispituju sudske prakse evropskih sudova i Suda za ljudska prava, po pitanju primjene propisa kojima se zabranjuje nepotizam, te će se onda utvrditi nacrt koji će biti upućen ka Vladi i Skupštini KS-a.

"Kako se radi o vrlo važnom reformskom propisu planiramo provođenje duže javne rasprave, u trajanju od 90 dana, a konačno usvajanje zakona očekujem okvirno u septembru 2021. godine", navela je ministrica Brčić.

Nadležnosti i populizam

Ministrica je pokrenula i prije vraćanja na ovu poziciju u Vladu KS-a krivičnu prijavu - protiv Ravnogorskog pokreta.

Na pitanje da li je ovo, na simboličan način, poruka da i lokalni nivo i pojedinci mogu imati utjecaj na pojedine pravne bitke i ishode, ona odgovara:

"Rekla bih ne samo simbolična, nego suštinska poruka da smo na javnim funkcijama dužni poduzimati aktivnosti u cilju zaštite ustavnog poretka i poštivanja zakona u Bosni i Hercegovini. U vrijeme kada smo podnijeli krivičnu prijavu, mnogi su nas optuživali da se bavimo populizmom, upravo pozivajući se na argument nadležnosti i nivoa vlasti. Mišljenja sam da je 'nadležnost' trenutno jedna od najomraženijih riječi kod građana. Reagovanje na protivustavna i protivzakonita ponašanja je obaveza svakog građanina i institucije, i skrivanje nerada iza nadležnosti je nedopustivo".

Nada se pozitivnom sudskom epilogu ovog procesa.

"Odnosno, da će optuženi biti osuđeni, a što će dodatno pojačati argumentaciju u našim zahtjevima i nastojanjima da udruženja koja promovišu ravnogorski četnički pokret budu zabranjena, zbog promovisanja ustavom i međunarodnim konvencijama zabranjenih vrijednosti i ciljeva", rekla je Brčić.

Vlasti nisu utvrdile način i postupak zaštite žrtvi

Brčić je jedna od kantonalnih ministrica koja je podržala kampanju "Ja to nisam tražila", nakon nedavnih stravičnih saznanja u susjednoj Srbiji o seksualnom zlostavljanju glumica.

Putem Facebook grupe "Nisam tražila", javile su se mnoge djevojke i žene iz BiH koje su također podijelile ovakva iskustva, ali zlostavljače nisu nikada prijavile - jer ne vjeruju u sistem.

Dobra vijest je da je u izradi protokol za postupanje i prijavljivanje seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja.

"Vlada Kantona Sarajevo se odlučila za sistemski pristup. Na prijedlog ministarstva pravde i uprave imenovan je ekspertni tim, u kojem su upravo stručnjaci profila koje spominjete, čiji zadatak će biti izrada Protokola za postupanje i prijavljivanje seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja. U tim su imenovani eksperti iz oblasti zaštite ljudskih prava, krivičnog prava, rodne ravnopravnosti, teoretičari i praktičari koji se bave stručnom i psihološkom podrškom žrtvama nasilja dugi niz godina.

Navodi kako javne vlasti nisu ispoštovale određene obaveze.

"Iako je prema Zakonu o zabrani diskriminacije obaveza javne vlasti i drugih pravnih osoba da donesu učinkovite interne procedure zaštite od diskriminacije, a seksualno uznemiravanje je jedan od oblika diskriminacije, javne vlasti nisu ispoštovale navedenu obavezu i kroz interne procedure utvrdile način i postupak zaštite. Neophodno nam je podizanje svijesti o tome koja ponašanja su neprihvatljiva, osnaživanje kroz sistem svih (potencijalnih) žrtava da prijave svaki oblik uznemiravanja i zlostavljanja, te osiguranje sigurnih kanala prijave", rekla je Brčić.

Objasnila je i koje će biti obaveze kroz Protokol.

"Kroz Protokol koji će biti obavezujući za sve institucije, organe uprave i preduzeća kojima je Kanton Sarajevo osnivač (a svim drugim pravnim licima preporučen za primjenu) osigurat ćemo i kanale prijave izvan matičnih organizacija upravo kako bi žrtve nasilja ohrabrili, posebno imajući na umu da prijavljivanje unutar sredine u kojoj se zlostavljanje i uznemiravanje dešava vrlo često žrtvama nije prihvatljiva mogućnost", zaključila je Brčić.