Akademik Kukić: Mogući signal promjene odnosa hrvatske politike prema BiH

Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman predstavio je u ponedjeljak šefovima diplomatije Unije neslužbeni diplomatski dokument (non-paper) o Bosni i Hercegovini.

Grlić Radman tvrdi da je neslužbeni diplomatski dokument, čiji je pokretač Hrvatska, naišao na dobar prijem kod ministara vanjskih poslova država članica Unije.

Kako pišu agencije, taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini, o kojoj će se raspravljati na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, a u okviru rasprave o Zapadnom Balkanu, "uz insistiranje na sveobuhvatnoj transformaciji cijelog društva".

BiH može imati koristi

Iz Bosne i Hercegovine i dalje pristižu reakcije na ovaj dokument.

"Nisam fan hrvatskog ministra vanjskih poslova. U prethodnih godinu dana, uostalom, mnogim izjavama, a i nastupima uopće, nije činio ono što dobar susjed svome prvom susjedu treba činiti – da mu se, ako mu se ne može pomoći, barem ne odmaže kako bi se stabilizirao i kao država i kao društvo. Ne mogu, istina, tvrditi da mu je namjera bila da se poput dobrog susjeda ponaša i u predlaganju neslužbenog diplomatskog dokumenta u vezi s BiH na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU", kaže u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ugledni profesor Ekonomskog fakulteta u Mostaru, akademik Slavo Kukić.

No, Kukićev stav se unekoliko razlikuje od stavova koje su pojedini analitičari ranije iznijeli. On daje šansu da promjene u odnosima prema BiH polako stižu.

Ako se, dodaje Kukić, u tom dokumentu nalazi samo ono o čemu su izvijestili neki hrvatski mediji, "od takvog dokumenta BiH može imati samo koristi".

"Jer, u njemu se, opet prema hrvatskim medijima, Bosna i Hercegovina želi predstaviti kao vrlo važno pitanje za čitavu EU. Naglašava se potreba njezine transformacije kao društva, kako bi bila spremna za članstvo u velikoj evropskoj obitelji, posebice ispunjavanje 14 prioriteta koje joj je zadala Evropska komisija. Naglašava se princip i individualne i kolektivne ravnopravnosti, potreba provedbe presuda suda u Strasbourgu, ali i reforma izbornoga zakonodavstva prema evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije itd. Sve to, da ne bude zabune, i osobo potpisujem", smatra Kukić.

Promjene politike

Kako je dodao, on želi vjerovati da je to sve što u navedenom dokumentu piše.

"Ali, da i će se u okvirima takvog sadržaja dokumenta ostati i tijekom rasprave o BiH koja je planirana na slijedećem okupljanju ministara vanjskih poslova članica EU u okviru šire rasprave o zapadnom Balkanu. Dogodi li se to, ne isključujem da bi to mogao biti signal promjene odnosa hrvatske politike prema BiH. No, za sigurnije ocjene, ipak, taj sumit treba sačekati – i vidjeti što će na temu BiH zastupati hrvatski ministar, a što će biti zaključci kolegija ministara svih članica EU", zaključio je Kukić.