Znate li kada su prve vijesti iz SAD-a stigle u BiH

Znate li kada su stigle prve vijesti iz Sjedinjenih Američkih Država u našu zemlju?

Da ne biste rovili po prašnjavim arhivima, zahvaljujući digitalnom arhivu sarajevskog Mediacentra sada te vijesti možete pronaći na internetu.

Menadžer Infobiroa Dragan Golubović i vrijedne ruke njegovih kolega pretražili su te stare arhive u potrazi za svim tekstovima koji su objavljeni u bh. publikacijama, a u kojima se spominje SAD. 

SAD se prvi put u bh. štampi spominje u drugom broju Bosanskog vjestnika, koji je pokrenut 1866. godine, a koji je prenesen iz mađarske štampe o poziciji velikih sila, a jedan od posljednjih je onaj iz iz 1912. godine u tekstu Bosanske vile koji govori o tome da nobelovac Ivo Andrić tada srednjoškolac prevodi Walta Whitmana. U tom periodu je aktiviran i
transatlantski telegrafski kabl zbog čega su i vijesti preko okeana počele stizati mnogo brže, brzinom od osam riječi u minuti, dok su ranije putovale brodom po deset dana. Te vijesti posebno su radovale tadašnje izdavače, ispričao je za Radiosarajevo.ba menadžer Golubović.

Kroz narednih pola stoljeća novinari u BiH izvještavali su javnost o događajima i pojavama iz Sjedinjenih Država koje su u to vrijeme ovdašnjoj publici mogli izgledati nevjerovatno, moguće i teško za pojmiti poput visokih zgrada, ali i pokreta za ravnopravnost žena.

Na 30-ak panoa predstavljene SAD kroz bh. štampu do Velikog rata

Kako bi te stare tekstove približili građanima, odlučili su napraviti i izložbu "Sjedinjene Američke Države u bh. štampi do početka Velikog rata" koja na 30-ak panoa donosi vijesti koje su dolazile iz zemlje hiljadama kilometara daleko od BiH, a koja je u oktobru 2018. godine otvorena u Historijskom muzeju u Sarajevu i do sada je prošla kroz još osam bh. gradova pored glavnog: Zenica, Doboj, Trebinje, Mostar, Brčko, Bihać, Banja Luka i Tuzla, rekao nam je Golubović. Iako je Bosanski vjestnik imao 56 izdanja sačuvano je samo njih 26 koji su digitalizirani.

Izložba donosi tekstove o SAD-u koje su objavljene od 1866. godine do 1914. godine i početka Prvog svjetskog rata i govore o tehnološkim dostignućima tog vremena, raznolikosti Amerike, ali i odnosima velikih sila poput SAD-a, Rusije i Francuske te refleksije na BiH.

Izložbom su htjeli naglasiti važnost arhiva jer bez toga se ne bi znalo o drugima, a ovaj digitalni arhiv ima mogućnost napraviti različite izložbe.

Na izložbi su građani mogli vidjeti kakve su vijesti dolazile iz SAD-a tih godina. 

Bosna i Hercegovina kroz aktivnosti digitalnog arhiva INFOBIRO ispunjava Preporuku Europske komisije od 24. augusta 2006. godine koja se odnosi na povećanje dostupnosti i dugotrajnu zaštitu pisane kulturne baštine i to da ona treba da bude besplatno dostupna za sve građane.

Kruna podrška je od Ministarstva za kulturu KS, i povremena od Ministarstva civilnih poslova BiH.

Resorno ministarstvo za kulturu je prepoznalo značaj ovog projekta - digitalizacije pisane kulturne baštine, njenu pretraživost i dostupnost na daljinu.