U Umjetničkoj galeriji BiH sutra otvaranje izložbe "Đoko Mazalić,1888 - 1975"

Rečeno je to na današnjoj pres-konferenciji u Umjetničkoj galeriji BiH na kojoj je kustosica Ivana Udovičić istaknula slikarski opus Đoke Mazalića navodeći da je bogat i raznorodan u stilskom i tematskom smislu.

"U njemu se mogu naći različiti utjecaji, od magičnog realizma, pointilizma, plenerizma, klasicizma pa sve do same granice apstrakcije koju nikada nije odlučio preći, iako se u nekim njegovim djelima osjećaju nagovještaji bliski kasnijem apstraktnom ekspresionizmu", kazala je Udovičić.  

Na više od 50 slika, dodala je, posjetitelji će imati priliku vidjeti bogat repertoar folklornih motiva, gradskih prizora, građanskih portreta, animalistike, sakralnih tema, alegorija, te bosanskog pejzaža kao najvažnijeg Mazalićevog motiva.

Jedan od rijetkih bh. slikara koji se nakon školovanja odlučio zauvijek vratiti u domovinu, gdje je djelovao kao profesor, pedagog, naučni radnik, konzervator, historičar umjetnosti i likovni kritičar. Njegov svestran rad gotovo cijelu treću i četvrtu deceniju 20. vijeka predstavljao je neprikosnoven autoritet u kulturnom životu Sarajeva.

"Grad Sarajevo se u znak zahvalnosti likovnoj i naučnoj zaostavštini, odužio Mazaliću tako što je jednoj ulici darovao njegovo ime", kazao je predsjednik SPKD Prosvjeta  Savo Vlaški poručujući da će sutra izaći katalog uoči otvaranja izložbe, koja će se moći pogledati do 14. oktobra u Umjetničkoj galeriji BiH.

Direktor Galerije Strajo Krsmanović napomenuo je da se u vlasništvu ove galerije nalazi većina slika Đoke Mazalića jednog od najrelevatnijih likovnih figura BiH uopće. Na njegovu inicijativu 1930. godine osnovana je galerija slika pri Zemaljskom muzeju BiH, koja će se nakon Drugog svjetskog rata preimenovati u Umjetničku galeriju BiH.

"Posljednja retrospektiva Mazaliću napravljena je '70. godine u Umjetničkoj galeriji BiH i nakon toga ovo je prva reprezentativnija izložba u Sarajevu", rekao je Krsmanović.

Materijalno izložbu su pomogli Ministarstvo kulture Srbije i Fondacija za scenske, likovne i filmske umjetnosti, a dio slika ustupili su Bošnjački institut i Muzej Grada Sarajeva.