Stručni skup u Sarajevu: Što je preostalo od naslijeđa Bauhausa danas?

U Sarajevu je danas u okviru Dana arhitekture, a u prostorijama kina Meeting Point, održan Međunarodni stručni skup "Bauhaus triangle" sa temom Bauhaus agenda za 21. stoljeće.

Moderator i uvodni izlagač je bila historičarka umjetnosti i profesorica sa Katedre za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu Aida Abadžić-Hodžić,  čije je njemačko dopunjeno i prošireno izdanje knjige "Selman Selmanagić und das Bauhaus" u prijevodu Azre Džajić-Weber predstavljeno prošle godine u Berlinu. 

Knjiga je prvi puta bila objavljena na bosanskom jeziku, u izdanju Bošnjačkog instituta u Sarajevu 2014. godine.

Historijski u bojama: Gostujućom izložbom otvoreni Dani arhitekture

Ovogodišnji Dani arhitekture Sarajevo, koji su otvoreni sinoć u Historijskom muzeju, su velikim dijelom posvećeni stogodišnjici osnivanja slavne škole Bauhaus (1919-2019), kao dio velikog međunarodnog projekta "bauhaus100".

Bauhaus je bio laboratorij modernizma, nova paradigma razmišljanja o umjetnosti i oblikovanju sukladno svome vremenu. Profesori Bauhausa bili su pioniri moderne epohe i svoga vremena.

Što je preostalo od naslijeđa Bauhausa danas? Koja je njegova bit? Zašto uopće govorimo oBauhausu (i) danas? Kako predstaviti i učiniti vidljivim ono što je nevidljivo, a što jekarizmatični professor Paul Klee tvrdio da je najteže: životne procese? Da li je danas uvjerenje da kreativna akcija može promijeniti svijet i stvoriti “novog čovjeka” još živa? Tko danas proizvod nove ideje? Kome su one upućene? Da li je inovativni i društveno orijentirani segment Bauhausa izgubljen? Da li je i na koji način uvjerenje Bauhaus direktora Hannesa Meyera da je “arhitektura oblikovanje života”  i dalje živo? Da li je Bauhaus bio moguć samo u određenom historijskom trenutku koji je svoju puninu ostvario u periodu Weimarske republike, u četrnaest godina koliko je Bauhaus i trajao u svom optimizmu i kreativnom entuzijazmu? Da li su stolice od metalnih šipki, kuće sa dugim, horizontalnim, staklenim prozorima, dizajnerske lampe i radovi u metalu jedino štoje od Bauhausa preživjelo (do) danas?

Ovo su samo neka od pitanja o kojima se razgovaralo o naslijeđu Bauhausa danas, u Bauhaus trouglu kojeg su sačinjavali: Vahidin Preljević– Daniel Talesnik - Vesna Meštrić. U razgovoru su se otvorilapitanja Bauhausa u njegovom historijskom, društvenom i političkom kontektu, potom načina na kojije Bauhaus bio predstavljen na izložbama u toku svoga trajanja, ali i izazova Bauhausa za suvremene mjetnike i muzejske programe.

Na današnjem skupu je isticano i kako je jedini je arhitekt s područja nekadašnje Kraljevine Jugoslavije koji je diplomirao arhitekturu u najznačajnijoj školi europske umjetničke avangarde, Bauhaus u Dessauu 1932. godine i bio dugogodišnji profesor na Odjelu za arhitekturu Kunsthochschule Weißensee u Berlinu (1950-1970) Srebreničanin Selman Selmanagić (Srebrenica, 1905. – Berlin, 1986) . Selmanagić je jedino ime iz historije umjetnosti i arhitekture u Bosni i Hercegovini koji se obrazovao i umjetnički formirao u izravnom susetu i kroz saradnju sa vodećim imenima europskog umjetničkog modernizma, poput Paula Kleea, Wassilyja Kandinskog, Waltera Gropiusa, Hannesa Meyera, Mies van der Rohea.

Novi trg i vidikovac u Sarajevu gradit će se u čast srebreničkog arhitekte

Kako su se Dani arhitekture pridružili proslavi Bauhausa, tim povodom u sarajevskom naselju Ciglane će uskoro biti izgrađen trg i vidikovac Selman Selmanagić u čast slavnom arhitekti, urbanisti, scenografu, dizajneru i pedagogu porijeklom iz Srebrenice, čije je ime upisano zlatnim slovima u historiju Bauhausa,najznačajnije škole europske umjetničke avangarde, ali i Berlina, kao jedno od najznačajnijih imena u obnovi grada nakon Drugog svjetskog rata. 

Selman Selmanagić, Bosanac kojem se divi cijela Njemačka

Srebrenički arhitekta jedan od najzaslužnijih u obnovi Berlina

Izvedbeni i idejni projekat trga i vidikovca na Ciglanama bit će poznati danas.