Knjiga crteža / Sanjin Mašić: Kako su Daumier i Hugo završili u mojoj publikaciji

24. 06. 2018. u 07:56:00 J. Ć.

Shares: 64

Mladi umjetnik iz Sarajeva Sanjin Mašić, autor je knjige larpurlatističkog koncepta u kojoj su publicirani crteži karikatura umjetnika pod simboličnim nazivom "100-1".

"Knjiga sadrži ciklus od stotinu crteža karikatura od kojih je 99 svjetskih poznatih umjetnika iz sfere književnosti, muzike, likovne umjetnosti i filma, dok je moja karikatura kao potpis u minusu jer ne spadam među historijski značajne nacrtane likove“, govori Mašić na početku razgovora za Radiosarajevo.ba.

U knjizi se nalazi esej o konceptu i dodatak pod nazivom "iza scene" gdje je ovaj mladi umjetnik objavio i skice koje predstavljaju proces nastanka finalnog crteža. Izbor nacrtanih umjetnika je, kako kaže, subjektivne prirode.

"Nacrtao sam likove čija djela volim da konzumiram u slušalačkom, čitalačkom i gledalačkom smislu. Mnogi umjetnici međusobno su uticali jedni na druge, dok su neki ostvarili i saradnju u radu na nekim od umjetničkih realizacija“, ističe naš sagovornik. 

Sanjin Mašić - undefinedFoto: Privatni album

Knjiga počinje sa francuskim karikaturistom, skulptorom, slikarom i litografom Onoreom Domijeom (Honoré Daumier).

"Onorea sam otkrio pred kraj srednje škole, kada smo počeli da učimo historiju umjetnosti 19-og vijeka u kojoj je pretežno zapadna umjetnost zajedno s kompletnim društvenim promjenama i industrijom doživljavala progres. Meni i danas njegove ilustracije izgledaju svježe i prijatno za oko, zajedno sa satiričnom porukom na političku situaciju tog doba, koja je i danas aplikativna. U likovnoj poetici mojih karikatura je snažno utkana domijeovska matrica gdje se ističe portret sa malim postoljem ramenog pojasa. Odmah zatim slijedi meni drag pisac Viktor Igo (Victor Hugo), savremenik Onorea koji je crtao karikature Igoa vezane za njegove aktivnosti. Tako da ovdje imamo tu priču vezanu za gore navedenu tezu o međusobnoj saradnji", pojašnjava Sanjin Mašić.

Inspiracija za likovnu poetiku crteža koji se nalaze u knjizi su mu bili Honoré Daumier u samoj kompoziciji, Bill Plympton u grotesknom likovnom naglašavanju facijalne ekspresije i Chuck Close u likovnom tretmanu teksture kože lica. 

Treba napomenuti da u knjizi nisu izostavljeni ženski likovi. Tu su kompozitorka Wendy Carlos, rediteljka Maya Deren, pjevačica Yma Sumac te kompozitorka Meredith Monk

"Ovdje se radi prvenstveno o mojem subjektivnom naklonu prema djelima koji su stvorili neki ljudi, a ti ljudi su nacrtani likovi u formi karikature", ističe on.

Sanjin Mašić je još jedan od mladih pisaca koji se odlučio da knjigu izda samostalno.

"Kompletnu knjigu sam sam dizajnirao. Dugo vremena sam skupljao sitan novac od honorara mojih aktivnosti. Kada sam prikupio dovoljno, odlučio sam da odem u štampariju koja mi je dala najbolju ponudu i nedugo zatim našao sam se u ulozi reklamera i distributera. Vrlina samizdata je ta što ja, kao autor, mogu svoj rad da plasiram direktno ljudima bilo gdje i bilo kada i da tako sam ostvarujem određene beneficije za svoj trud. Mana je ta što se pored svojih centralnih zanimanja, moram pretvoriti u reklamera i trgovca, što iziskuje jedan poprilično mentalno i fizički dosadan napor koji se postiže po mogućnosti što češćim reklamiranjem i prodavanjem kako na internetu tako i na ulici", navodi ovaj mladi umjetnik.

To je onaj izazov koji se ne uči u umjetničkim školama - kako plasirati i prodati svoj rad, i kako stvoriti svoju istinsku publiku. Zbog tog hendikepa mnogi fantastični kreativci svoje radove predaju u zagrljaj prašini. 

Njegov alat za prodaju i reklamni prostor je za sada Facebook, pa preko njegovog profila možete naručiti ovu knjigu uz koju ćete sigurno uživati, a možete ga vidjeti i ispred Akademije likovnih umjetnosti.
Sanjin Mašić - undefinedFoto: Privatni album

Zanimalo nas je koliko su danas ljudi zainteresirani za karikature?

"Sudeći po nekim mojim mikro iskustvima, ljudi u vizuelnoj umjetnosti najviše vole da vide svoj lik i likove svojih najdražih. Nije važno da li se radi o karikaturi ili o nekoj drugoj formi. A na riječ karikatura, kod šire mase sam primjetio da ih to odmah asocira na neku banalnu političku svakodnevnicu. Kada je u pitanju slobodnija umjetnička forma i koncepti koji su vezani za razne tematike intelektualnije prirode, onda tu stvaraoc mora mnogo više pomučiti se da nađe adekvatnu publiku koja razumije i voli teme kojim se on bavi", rekao je Sanjin Mašić na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA