Mak Dizdar - Prvih 100 godina: Otvorena izložba MAKKAM u Sarajevu
Obilježavanje stotog rođendana velikana pjesničkog pera u BiH Mehmedalije Maka Dizdara počelo je danas bogatim programom u Historijskom muzeju BiH, a bit će nastavljeno nizom centralnih manifestacija u drugim institucijama kulture u Sarajevu.
Muzejski prostor tako je ugostio tri događaja - izložbu plakata i dokumenata "Mak Dizdar: Prvih stotinu godina", izložbu radova MAKKAM i "Fragmente spomenika Maku Dizdaru" konceptualnog umjetnika Adisa Fejzića te otvaranje muzejske biblioteke za javnost.
O značaju misli i djela Maka Dizdara, o prevođenju Makovih stihova u jezik likovne umjetnosti kroz rad Adisa Fejzića i značaju muzejske biblioteke u kontekstu proučavanja bosanskohercegovačke kulturne i historijske baštine govorili su prof. dr. Amila Buturović, prof. dr. Lejla Nakaš, dr. Gorčin Dizdar i direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hasimbegović.
"Obilježavanje stote godine rođenja Maka Dizdara cijelu godinu, no na dan rođenja bit će održana centralna manifestacija u glavnom gradu BiH u kojem je proveo veći dio života. Naša želja je da doprinesemo tome da Mak Dizdar zaista ostane važan dio naše kulture i u idućih stotinu, pa i više godina, kao i da se osvrnemo na proteklih stotinu godina i na život i djela Maka Dizdara", kazao je Gorčin Dizdar, u svojstvu predsjednika Organizacionog odbora projekta.
Manifestacija će svečano početi u Narodnom pozorištu Sarajevo gdje će biti upriličena akademija i muzički teatar "Mak Dizdar prvih 100 godina", pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Profesorica Amila Buturović je podsjetila na djela Maka Dizdara koji je prepoznao paralelni život stećaka.
"U građanskoj kulturi nije ostala povezanost sa stećcima. Postoji interes kroz arheologiju, historiju... ali je ga je urbana kultura zaboravila. On je uspio povezati ta dva života, da vrati stećak u centar kulturnog senzibiliteta bez da ga pomjeri iz prirodnog okoliša. Adis Fejzić je kroz svoj rad pokušao da nam to dočara. Njegov paviljon fragmenata stećaka ukazuje na to da je naše znanje o stećcima nepotpuno i da je naše znanje o njima isprekidano", dodala je profesorica Buturović.
Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović navela je da izložba koju je pripremila ta muzejska institucija donosi originalne Dizdarove dokumente, rukopise i fotografije, dodajući da je njegova riječ na nas ostavila moćan utjecaj.
Posjetioce je pozdravila i direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović, naglašavajući zadovoljstvo otvaranjem biblioteke koje nije moglo biti u bolji čas, uz želju muzejskih uposlenika da ona bude otvorena za javnost i time doprinese očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa BiH.
Direktorica Bošnjačkog instituta Fondacije Adila Zulfikarpašića Amina Džuvić-Rizvanbegović je navela ranije da će rezultat konferencije biti zbornik radova izlagača skupa, koji će sadržavati 56 naučnih radova, što je ocijenila impozantnim brojem.
Konferencija će biti nastavljena 21. i 22. oktobra programom na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, a završena izletom u Dizdarov rodni Stolac, gdje će posjetiti Makovu hižu i nekropolu stećaka Radimlju, neiscrpnu pjesnikovu inspiraciju.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH bit će upriličena premijera filma "Mak" i razgovor s autorom Amarildom Gutićem.
Također će u okviru programa Sarajevski dani poezije u Bošnjačkom institutu 19. oktobra biti organizirano pjesničko veče posvećeno Maku Dizdaru pod nazivom Pjesnici o Maku Dizdaru, a oratori će biti Nenad Tanović, Hadžem Hajdarević, Abdulah Sidran, Asim Kujović.
Promocija časopisa Behar i specijalnog broja Preporodovog žurnala bit će upriličena 21. oktobra u Mikser Houseu.
Projekt "Mak Dizdar: Prvih stotinu godina" podržali su Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja, Fondacija za muzičke, scenske i likovne djelatnosti FBiH, Ministarstvo kulture Kantona Sarajevo, Općina Centar, Kabinet potpredsjednika FBiH Milana Dunovića i Međunarodna kulturna manifestacija "Zeničko proljeće".
O Maku Dizdaru
Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika rođen je 17. oktobra 1917. godine u Stocu.
Cjelina Dizdarovog pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive zaključne, krunske zbirke Kameni spavač. Zbirka Kameni spavač ima historijsku vizuru jer pjesnik gleda svijet kroz vizuru srednjovjekovnog čovjeka. Cijela knjiga je težnja da se probudi spavač pod stećkom, pisana je arhaičnim jezikom, jezikom epitafa.
Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa (Slovo o čovjeku, Slovo o nebu, Slovo o zemlji, Slovo o slovu). Dizdareva Bosna je definirana stećcima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njenoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna. Bosni je, kaže pjesnik u komentaru "bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka".
Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku Modra rijeka, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala "evropskom pjesmom".
U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti. Preminuo je 14. jula 1971. godine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.