"Prosvjeta" promovirala zbirku odabrane poezije Alekse Šantića "Ostajte ovdje"

Zbirku odabrane poezije Alekse Šantića priredila je Dijana Hadžizukić, a urednica knjige je Dragana Tomašević.

Svaku tumač Šantićevih djela, kao i svaki priređivač njegovih izabranih pjesama u posljednjih je 60 godina uveo u svoj rad i vlastiti položaj u povjesti pretvorivši čitanje Šantićeva opusa u veliki dijalog sa vremenom i istorijom, zapisala je Hadžizukić. Zahvaljujući tome, Šantić je popularan pjesnik od 1891. godine do danas, a književna kritika i historija mu, kako vrijeme odmiče, daju sve značajnije mjesto, pogotovo u istoriji književnosti Bosne i Hercegovine.

"Pjesma 'Ostajte ovdje' jedna je od njegovih ranih pjesama iz 19. vijeka i danas je jednako aktuelna kao i kada je nastala. U čast 150 godina od rođenja ovog velikog književnika željeli smo da napravimo izbor njegove poezije, neku vrstu retrospekcije i koncept je bio da to budu sabrana izbrana djela Alekse Šantiće iz njegovog velikog opusa koji čini više od 700 pjesama", izjavila je  Hadžizukić.

Naslov knjige "Ostajte ovdje", po riječima  Dragane Tomašević, ujedno je poruka svima, a posebno mladim ljudima.

"Šantić ni danas nije zaboravljen i njegova poezija živi. Često sam se susretala sa našim ljudima u inostranstvu koji su pjevali Šantićeve pjesme sa puno tuge  i nostalgije. Neki od njih nisu znali da ih je napisao Aleksa Šantić, već su mislili da su to narodne pjesme. Mislim da je to nešto najbolje što se može dogoditi jednom tekstu da preraste autora. Najvažnije su pjesmse i ono što ostane, a znamo da je dosta Šantićevih pjesama ostalo i da su one dio naših života", kazala je Tomašević.

Promociji knjige među ostalima prisustvovao je i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović.         

Pjesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama "Ostajte ovdje", "Emina",  Veče na školju" i druge,  rođen je 1868. u Mostaru.  Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista Zora, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

Kroz neko vrijeme postaje jedan od glavnih utemeljitelja kulturnog pokreta u Mostaru, a najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heina. No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje je imala narodna književnost (narodna lirska pjesma-sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma). Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje.