Pokrenuta inicijativa: Nedžad Ibrišimović konačno dobiva bistu u Sarajevu?
Vijećnik Općine Centar Sarajevo, Hidajet Porić podnio je inicijativu za postavljanje biste istaknutog bh. književnika, skulptora, slikara, akademika Nedžada Ibrišimovića u Alipašinoj ulici.
Ova inicijativa, kako navodi Oro Ibrišimović predstavlja važan korak u očuvanju kulturnog naslijeđa i promociji književne baštine Sarajeva.
"Kaže Hidajet Porić da Nedžada Ibrišimovića ne treba puno predstavljati i da javnost zna sve o njemu i njegovim zaslugama za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Možda je i u pravu, ali ovo je tek druga inicijativa nakon smrti (12 godina) u Sarajevu da mu se iskaže počast za ono što je radio i ostavio rodnom gradu i državi. Podsjećam, da je prva inicijativa bila 2016. godine da se Osnovna škola na Šipu po njemu nazove, ali se to, nažalost, nije realizovalo.
Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket
Nedžad Ibrišimović, kao autor brojnih književnih djela koja su obogatila bosanskohercegovačku i bošnjačku književnost, zaslužuje da ga se trajno prisjetimo i počastimo njegovim doprinosom našem društvu. Postavljanjem njegove biste u Alipašinoj ulici, omogućit ćemo svim prolaznicima da se upoznaju s njegovim životom i djelom te da ga inspirira za daljnje istraživanje bh. književnosti.
Ova inicijativa također ističe važnost podrške mladim političarima poput vijećnika Porića, koji prepoznaju važnost kulture i umjetnosti u našem društvu.
Zahvaljujem se, naravno, i vijećnicima Općina Centar Sarajevo koji su s oduševljenjem podržali ovu inicijativu. Čak njih 24 su glasali ZA, jedan je bio protiv, jedan suzdržan i troje nije glasalo.
Oro Ibrišimović: Vječnik, Nedžad i ja, i naši ćupovi zlata...
Vjerujem da će ova ideja naići na široku podršku zajednice te da će postavljanje biste Nedžada Ibrišimovića u Alipašinoj ulici postati stvarnost koja će obogatiti naš grad i inspirirati buduće generacije i biti poticaj i ostalim donositeljima odluka da se ozbiljnije vrednuje djelo Nedžada Ibrišimovića", kazao je sin Nedžada Ibrišimovića, Oro Ibrišimović.
Nedžad Ibrišimović (20. oktobra 1940. Sarajevo – 15. septembra 2011. Sarajevo) je pripovjedač, romansijer, dramski pisac i publicist. Osnovnu školu je završio u Žepču. Školu za primijenjenu umjetnost, odsjek vajarstvo, završio je 1961. godine u Sarajevu. U Sarajevu je 1977. i diplomirao na Filozofskom fakultetu, odsjek filozofija. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine od 1964. godine i član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982. godine. Dopisni je član ANUBiH od 2008. godine.
U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 neposredno se uključio u odbranu zemlje. Na Dobrinji je organizovao podružnicu Kulturnog društva Bošnjaka Preporod koja je radila i u doba blokade ovog dijela grada Sarajeva. Predsjednik je Društva pisaca Bosne i Hercegovine u dva mandata, od 1993. do 2001. godine. Od 1995. do 1998. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost Život.
Osnivač i predsjednik Legološkog udruženja BiH.
Autor je više knjiga priča, pripovijesti, drama i romana koje su prevođene na češki, turski, albanski, španski, arapski, engleski, francuski, njemački i talijanski jezik. Prvu priču objavio je još kao osnovac u listu Plavi vjesnik (U bostanu), a potom se pojavio u Oslobođenju pričom Posjeta 1959. godine, nakon čega slijedi bogat pripovjedački i romaneskni opus. Veliki dio Ibrišimovićeve proze uobličen je u dramske tekstove koji su predstavljeni na mnogim bosanskohercegovačkim scenama, ali i izvan njih.
Autorova pozorišna adaptacija Ugursuza gostovala je u četiri grada Poljske (Vroclav, Krakov, Lođ i Varšava), te Sterijinom pozorju u Novom Sadu. Sam autor je dramatizovao romane Ugursuz (1970) i Karabeg (1983). Drame Nedžada Ibrišimovića izvođene su na festivalima u Bosni i Hercegovini i to na Susretima pozorišta / kazališta BiH u Brčkom, Pozorišnim kazališnim igrama u Jajcu i Festivalu bosanskohercegovačke drame u Zenici.
Autor je i nekoliko radio-drama, te TV-drame Ćilim, prvi put emitovane 1970. godine u režiji Aleksandra Jevđevića. Prema romanu Ugursuz snimljen je TV-film u režiji Pjera Majhrovskog za čiju je filmsku adaptaciju Nedžad Ibrišimović nagrađen prvom nagradom za tekst na bledskom festivalu (1970). Naporedo sa pisanjem proze Nedžad Ibrišimović se bavio i likovnom umjetnošću, vajao je i slikao. Imao je četrnaest samostalnih izložbi. Značajna zbirka njegovih portreta Abdulaha Sidrana pohranjena je 2000. godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Nakon izlaska iz štampe romana Vječnik (2005), Društvo pisaca BiH donijelo je odluku o njegovoj kandidaturi za Nobelovu nagradu za književnost.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
.JPG?v1635347809)
/ Najnovije
