Muzej koji čuva Andrićeve rukopise za koje je dobio Nobelovu nagradu

Koliko je značajno obilježavanje ova dva jubileja, potvrđuje i činjenica da je ovo prvi put da Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH značajno ulaže u vlastite kapacitete.

O ovom velikom projektu direktorica Muzeja, Šejla Šehabović, za portal Radiosarajevo.ba kaže da je nastao iz želje za dostojnim obilježavanjem ove velike godišnjice. Također, ističe kako nije slučajnost što je Muzej osnovan u godini kada je Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost i da se original rukopisa romana Na Drini ćuprija nalazi baš u njihovom Muzeju. Andrićeva želja je bila ta da njegovi rukopisi dospiju u Sarajevo.

U okviru ovog projekta renovirana je stalna postavka Muzeja. Restauracija je dugo trajala, a omogućila ju je ambasada Norveške.

„Morali smo udvostručiti sigurnosne mjere kako bi naši eksponati bili sigurni. Sve je koštalo preko 94.000 KM, a neizostavna je bila pomoć Općina Stari Grad, Vogošća i Trnovo“, ističe direktorica.

Nakon restauracije, planiraju nastaviti s postavkama u ovoj i idućoj godini:

„Nadam se da ćemo u sljedećoj godini imati kompletnu zbirku Maka Dizdara. Izložba koju već možemo najaviti je ona o Ziji Dizdareviću, u novembru mjesecu“, te nastavlja:

„Još jedna zanimljivost ovog vrijednog projekta jeste izdavanje dvojezičnog audio-vodiča kroz Muzej, koji će obogatiti našu kulturološku ponudu. Pored Andrića, veliko interesovanje turista je i za prvu verziju rukopisa romana Derviš i smrt, ostavštinu Rejhana Demirdžića, koju nisu nikada imali priliku vidjeti, te originalne scenografske skice“.

Dio stalne postavke jeste i Kratka historija bh. teatra. Za taj projekat je zadužena Amina Avdičević, muzejska savjetnica.

„Obzirom da nikada nismo izlagali eksponate iz pozorišnog dijela Muzeja, ovo će biti jedinstvena prilika da se ljudi upoznaju s historijom bh teatra. Prikazana je ostavština devet autorica i autora koji su vezani za pozorišni život u BiH. To znači da će se moći vidjeti eksponati koji se tiču života pomenutog Rejhana Demirdžića, djelo Zvonka Zrnčića i dr.“

Kakvi su daljni planovi i ciljevi Muzeja, na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba, direktorica ističe:

„Imat ćemo, već pomenutu, izložbu o Ziji Dizdareviću i izdat ćemo veliki broj časopisa. Već smo pokrenuli časopis Baština, koji nije izlazio 23 godine, a nastavljamo i s našim redovnim programima. U drugom dijelu godine više ćemo se posvetiti dogovaranju velikih projekata za slijedeću godinu. Želja nam je da pokrenemo i suvenirnicu. Već imamo materijale koji mogu poslužiti za tu svrhu, tako da se nadamo uspjehu i na tom polju“.