"Don’t Cry for Me": Priča o Susan Sontag u Sarajevu na AJB
Nihad Kreševljaković, historičar, voditelj i jedan od pokretača programa Modul memorije Festivala MESS, koji se bavi istraživanjem odnosa umjetnosti i sjećanja, te dugogodišnji direktor SARTR-a, autor je filma "Don’t Cry for Me – Susan Sontag u Sarajevu" koji će biti prikazan na Al Jazeeri Balkans u četvrtak, 6. aprila, u 19:05, s reprizom u 23:05, nakon čega će biti dostupan na online platformama ove TV-kuće.
Film prati priču o dolasku Susan Sontag, jedne od najvećih američkih intelektualki 20. stoljeća, u Sarajevo pod opsadom, gdje je režirala kultnu predstavu "Čekajući Godota" 1993. godine.
Trinaest osoba, učesnika u njenom radu, pokušava ispričati intimne priče o ratu, umjetnosti nastaloj tokom opsade, o Susan Sontag i njenom značaju te smislu teatra u vremenu razaranja.
UNSA donio odluku: Senat odbio poništiti imenovanje Tarika Zaimovića za rektora
Film se bavi važnosti koju je umjetnost imala za Sarajlije. Sontag, koja je s razlogom postala počasna građanka Sarajeva, uvijek je ukazivala na to da su fenomen tog ratnog vremena bili ljudi s kojima je radila.
Susan Sontag, koju su nazivali posljednjom intelektualkom, bila je jedna od rijetkih osoba koje su shvatile da je ono što se odvija u Sarajevu početak novog vremena.
Među prvima je rekla da se u Bosni odvija genocid koji svijet mora zaustaviti.
Priča o opsadi, lubenici, Susan Sontag i sarajevskoj djeci
U filmu govore: Izudin Bajrović, Hasan Gluhić, Lejla i Haris Pašović, Lejla Hasanbegović, Ognjenka Finci, Irena Mulamuhić, Sead Bejtović, Atko Glamočak, Pjer Žalica, Irena Mulamuhić i Mustafa Mustafić.
"Kroz priču o njoj govorimo o nama i kroz priču o nama govorimo o njoj", navode iz Al Jazeere Balkans.
Sarajevo 6. aprila obilježava svoj dan, Dan grada.
6. april je višeznačan datum u historiji Sarajeva. Na taj dan 1941. Sarajevo je prvi put bombardovano od strane Wermachta, na isti dan 1945. su ga jugoslovenske partizanske jedinice oslobodile od fašističkog okupatora, a 6. aprila 1992. započela je opsada grada od strane bivše Jugoslovenske narodne armije, Vojske Republike Srpske i srpskih paravojnih formacija, koja je trajala 44 mjeseca.
O autoru:
Autor Nihad Kreševljaković rođen je u Sarajevu 1973. godine, gdje je završio Prvu gimnaziju i Filozofski fakultet – Odsjek za historiju.
Od 1994. radi prvo kao saradnik, a potom kao program menadžer u Internacionalnom teatarskom festivalu MESS. Od 2004. je na poziciji izvršnog producenta Festivala.
Godine 2011. izabran je za direktora Sarajevskog ratnog teatra, a 2016. za direktora JU Međunarodni teatarski festival MESS.
Učestvovao je 1995. u kreiranju programa Modul memorije, a od 2002. do danas obavlja funkciju umjetničkog direktora tog programa koji se bavi istraživanjem korelacije radikalnih iskustava i umjetnosti, s posebnim osvrtom na umjetnost nastalu u Bosni i Hercegovini u periodu rata.
Kao dokumentarista, Nihad Kreševljaković je radio kao scenarista i autor na filmskim projektima "Greta", "Noć je, mi svijetlimo", "U potrazi za zemljom slobode", "Sjećaš li se Sarajeva" i dr.
Autor je brojnih tekstova i publikacija iz oblasti književnosti i historije.
S grupom prijatelja učestvuje u osnivanju Udruženja građana "Videoarhiv – Biblioteka Hamdija Kreševljaković", čiji je cilj zaštita i promocija kulturnog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Od 2009. obavlja i počasnu dužnost atašea za kulturu Ambasade Republike San Marino u BiH.
Dobitnik je evropske nagrade Kairos za 2019. godinu.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
