Objavljeno što su otkrile autopsije ljudi koji su umrli od koronavirusa

Još na početku pandemije postalo je jasno da teški slučajevi COVID-19 mogu da dovedu do moždanog udara, depresije, anksioznosti i konfuznosti.

Procjenjuje se da je u ranim fazama zaraze otprilike jedna od četiri osobe depresivna, a jedna od osam iskusi anksioznost.

Dugoročno, neurološke i mentalne posljedice mogu biti i mnogo veće: studija objavljena u Lansetu na 230.000 ljudi koji su se oporavili od COVID-19 pokazala je da je otprilike jednoj trećini njih dijagnostikovan neki neurološki ili psihijatrijski poremećaj unutar šest mjeseci od preboljevanja bolesti.

Trending

Dragan Čović: "Radimo kako ne bismo dali priliku nekima da slave na našim nesporazumima"

U istraživanju sprovedenom na gotovo 1.000 ljudi u SAD s dugotrajnim simptomima COVID-19, njih 47 posto prijavilo ih je "brain fog", odnosno "maglu u mozgu", piše Jutarnji list.

Šta je "magla u mozgu"?

Naučnici su proteklih mjeseci spoznali da mnogi ljudi mjesecima ne mogu da se oporave od COVID-a.

Osobe koje pate od dugog COVID-a često kažu da osjećaju neprestani umor, da ih muče glavobolje i "magla u mozgu" koja se manifestuje smanjenjem fokusa, koncentracije, pamćenja, budnosti i pronalaženja riječi tokom razgovora.

"S dugotrajnim COVID-om najčešće se opisuju dva simptoma: iscrpljenost, ne možete obaviti neke jednostavne fizičke radnje i 'brain fog', gdje osjećate da ne raspolažete svojim umnim sposobnostima na normalan način. Neki ljudi i 18-20 mjeseci nakon osnovne bolesti imaju ozbiljne pa čak i onesposobljavajuće simptome bolesti. Kad smo radili prijavu za taj projekt dugog COVID-a, koji će biti raspoređen u 30 centara širom Amerike, došli su pacijenti koji su učestvovali na radionicama jer smo željeli da saznamo njihova iskustva. Bilo je mojih kolega koji su preboljeli COVID i danas su potpuni invalidi. Nisu u stanju da izađu iz kuće 18 mjeseci nakon bolesti bez boce s kiseonikom. Oni su kognitivno promijenjeni. Usporeno govore, treba im vremena da formulišu ideju, ne mogu da se sjete nekih pojmova", rekao je u razgovoru za Jutarnji list dr. Janko Nikolić-Žugić, voditelj katedre za imunobiologiju Univerziteta Arizona u Taxonu.

Šta bi moglo da pomogne u čišćenju "magle u mozgu"?

"Kako biste razbistili 'maglu u mozgu', preporučujem obavljanje svih aktivnosti za koje znamo da pomažu razmišljanju i pamćenju. Izvodite aerobne vježbe. Možda ćete morati da počnete polako, možda samo dva do tri minuta nekoliko puta dnevno. Iako ne postoji utvrđena 'doza' vježbanja za poboljšanje zdravlja mozga, preporučuje se da radite 30 minuta dnevno, pet dana u sedmici", kaže dr. Andrew Badson, neurolog sa Harvarda.

"Jedite jela u mediteranskom stilu. Zdrava ishrana koja uključuje maslinovo ulje, voće i povrće, orašaste plodove i cijele žitarice dokazano poboljšava razmišljanje, pamćenje i zdravlje mozga. Izbegjavajte alkohol i droge", dodaje Badson i ističe važnost dobrog sna.

"Spavanje je vrijeme kada mozak i tijelo mogu da očiste toksine. Stoga se pobrinite da svom tijelu pružite potreban san. Učestvujte u društvenim aktivnostima jer mi smo društvene životinje. Ne samo da društvene aktivnosti doprinose našem raspoloženju, nego pomažu i našem razmišljanju i pamćenju", istakao je Badson.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.