Naši stari su otkuhavali veš: Znate li kako se peru rublje plahte i peškiri

Pranje na 60 stepeni jamči ‘higijensku’ čistoću, ali može oštetiti odjeću. Zato postoje sredstva za dezinfekciju veša ako perete na nižim temperaturama.

Stepen higijene koji se može postići korištenjem sredstava za dezinfekciju veša iznimno je visok. Deterdženti današnjice imaju mogućnost pranja i na vrlo niskim temperaturama, a mašine zapravo mogu same prati i bez ikakvog prethodnog zagrijavanja vode. No prema mnogobrojnim istraživanjima, ovdje se krije velika zamka. Iako je danas moderno doba i sve se više pazi na očuvanje energije, a i pri samom pranju rublja pri nižim temperaturama se može uštedjeti određena količina energije, to zapravo u mnogim slučajevima nije nikako preporučljivo.

Prema mišljenju stručnjaka, pranje na nižim temperaturama može čak i naštetiti zdravlju jer se pri preniskoj temperaturi ne uništava dovoljno bakterija. Pranje na temperaturama nižim od 40 Celzijevih stepeni suzbija mali broj bakterija, grinja, virusa i sl. Općenito je preporuka da se veš, ako je moguće, pere minimalno na 60 stepeni jer to u higijenskom smislu garantira učinkovitost. Posebnu pažnju treba posvetiti pranju donjeg veša, plahti i peškira. Ovaj veš obavezno se pere na visokim temperaturama budući da je “bogato” izvorima zaraze, posebno tokom bolesti i različitih infekcija. Također, preporučuje se pranje donjeg veša odvojeno od ostalih odjevnih predmeta.

Kao mjera čistoće veša, važne su dvije komponente, higijenska i ona kako veš izgleda nakon pranja. Vrlo često je higijenska pod znakom upitnika. Osim termičke obrade veša imamo i hemijsku, odnosno pranje veša uz korištenje tvari koje smanjuju broj ili u potpunosti uklanjanju različite mikroorganizme. Ako postoji potreba za pranjem veša na nižim temperaturama zbog osjetljivosti, postoje proizvodi za dezinfekciju koji se stavljaju zasebno ili u kombinaciji s običnim sredstvima.

Među glavnim sastojcima ovih proizvoda su tvari koje uništavaju bakterije, a često su im imena podosta duga, pa ih je nezgodno pamtiti, naprimjer dezinficijens didecilmetilamonijev-klorid. I kvaterni amonijevi spojevi, koji se koriste kao površinski aktivne tvari, odnosno tenzidi, uništavaju bakterije. U nekim proizvodima su i druge vrste tenzida. Osim što pomažu u pranju, oni imaju i antimikrobno odnosno baktericidno djelovanje. Sredstva za dezinfekciju mogu sadržavati i konzervanse, fenoksietanol, na primjer, koji također služi kao dezinficijens.

U njima su i mirisi, koji dodatno privlače kupce, zato što su ljudi uvjereni da mirišljavo ujedno znači čisto.

Naši stari su dobro znali važnost otkuhavanja veša, i na to ne bismo smjeli zaboraviti. No današnji veš treba prati na temperaturi koja piše na deklaraciji, uz korištenje preporučenih količina i vrsta sredstava. Važno je i da se odjeća dobro ispere nakon pranja ovim proizvodima, kako ne bi izazvala nadraženost kože, alergijske reakcije i slične neželjene efekte, prenosi 24sata.hr.

Najčešće greške koje pravimo pri pranju veša

Prva stvar koju moramo znati ako želimo što duže sačuvati našu odjeću jeste kako je oprati pravilno. Mi vam donosimo nekoliko glavnih pravila i najčešćih grešaka koje uništavaju našu omiljenu odjevnu kombinaciju. Ne sortirarmo je pravilno Pored toga što moramo sortirati odjeću po boji, moramo obratiti pažnju na materijal.