U čileanskoj Patagoniji naučnici iskopali megaraptore, fosile pernatih dinosaurusa

0
Radiosarajevo.ba
U čileanskoj Patagoniji naučnici iskopali megaraptore, fosile pernatih dinosaurusa
Foto: Twitter / Iskopali fosilne ostatke dinosaurusa

Naučnici u čileanskoj regiji Patagonija iskopali su fosilne ostatke dinosaurusa na dosad najjužnijoj tački zabilježenoj izvan Antarktika, uključujući ostatke megaraptora za koje se vjeruje da su dominirali lancem ishrane tog područja prije njihovog masovnog izumiranja, prenosi Reuters.

Fosili megaraptora, dinosaurusa mesoždera koji su naseljavali dijelove Južne Amerike tokom perioda krede prije nekih 70 miliona godina, pronađeni su u veličinama do 10 metara, prema Journal of South American Earth Sciences.

"Nedostajala nam je karika", rekao je za Reuters Marcelo Leppe, direktor čileanskog antarktičkog instituta (INACH). "Znali smo da tamo gdje je bilo velikih sisara, moralo je biti i velikih mesoždera, ali ih još nismo bili pronašli."

Sudija iz Srbije upozoravao Džanana Musu: "Stani! Stani! Nemoj da se bacaš!"

Sudija iz Srbije upozoravao Džanana Musu: "Stani! Stani! Nemoj da se bacaš!"

Čudesno otkriće: Naučnici uz pomoć lasera pronašli izgubljena naselja civilizacije Maja

Čudesno otkriće: Naučnici uz pomoć lasera pronašli izgubljena naselja civilizacije Maja

Ostaci, pronađeni u dolini Rio de las Chinas na krajnjem jugu Čilea, u bazenu Magallanes između 2016. i 2020. godine, također uključuju neke neobične ostatke unenlagija, dinosaurusa nalik velociraptorima koji su vjerovatno bili prekriveni perjem.

Uzorci, kako navodi istraživač sa Univerziteta Čile, Jared Amudeo, imali su neke karakteristike koje nisu prisutne u argentinskim ili brazilskim primjercima.

"To bi mogla biti nova vrsta, što je vrlo vjerovatno, ili možda pripadaju drugoj porodici dinosaurusa koji su blisko povezani", rekao je on, dodajući da su potrebni uvjerljiviji dokazi.

Studije su takođe dodatno rasvijetlile okolnosti udara meteorita na meksičko poluostrvo Jukatan koji je možda izazvao izumiranje dinosaurusa prije nekih 65 miliona godina.

Direktor INACH-a Marcelo Leppe ukazao je na oštar pad temperatura na području današnje Patagonije i periode intenzivne hladnoće koji su trajali i do nekoliko hiljada godina, za razliku od izuzetno tople klime koja je vladala tokom većeg dijela perioda krede.

"Ogromne su varijacije koje vidimo, a biološka raznolikost također je reagirala na veoma moćne ekološke stimulanse. Ovaj planet je već prije bio u krizi (udari meteorita) i to je dokazano u stijenama doline Rio de las Chinas", rekao je Leppe.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije