Stručnjaci: Do kad će COVID biti tu i kako će izgledati život poslije vakcine

Ovaj koronavirus potpuno je promijenio način života koji poznajemo. 

Situacija je više nego ozbiljna, na cijeloj planeti, a brojni se nadaju da će se pandemija umiriti onog trena kad dođe vakcina. 

Ipak, tužna realnost jeste da se život dugo neće vratiti na ono što je nekad bilo (ako se ikad i vrati), pogotovo zbog pitanja koje okružuju vakcinu - kad i ko će je dobiti i koliko će biti efikasna? 

"Jednu stvar moramo zapamtiti - neće ovo biti filmski trenutak u kojem odjednom imamo efikasnu vakcinu i svi ćemo je primiti. Ne, za to će trebati neko vrijeme", govori Hilary Godwin, dekanesa Škole za javno zdravlje pri Univerzitetu Washington. "Sretni smo što trenutno imamo više kandidata za vakcinu, koje se razvijaju, no problem je što smo zaista ubrzali proces pa su šanse da jedna od njih bude superefikasna jako male."

Ona očekuje da će, u godinama koje dolaze, ljudi nastaviti nositi maske u javnosti, pogotovo oni koji spadaju u rizične grupe za COVID: "Mislim da će maske biti veliki dio naše budućnosti, 'nova normalnost', baš kao što je to slučaj u brojnim azijskim zemljama proteklih godina."

Na (impresivnu) brzinu s kojom naučnici rade da razviju vakcinu protiv COVID-a upozorava i Aparna Kumar, naučnica i profesorica na Univerzitetu Thomas Jefferson: "Odlično je što se nauka kreće brzo, ali ovo limitira ono što ćemo sa sigurnošću znati o efikasnosti te vakcine."

Kumar je dodala i da vakcine možda neće uništiti virus - objasnila je to na sljedećem primjeru: vakcine koje se daju djeci rade odlično, ali efikasnost vakcine protiv gripe je od 40 do 60 posto, u zavisnosti od godine i soja gripe: "Vakcina protiv gripe pomaže starijim i svima koji su u rizičnim grupama, ali znamo da će i dalje veliki broj ljudi dobiti gripu." Postavlja se i pitanje distribucije, može li svijet proizvesti dovoljno ampula i čepova kad proizvede vakcinu.

Što se tiče predviđanja budućnosti - kako su brojne industrije shvatile da isto funkcioniraju i bez da šalju zaposlenike na službena putovanja, Godwin očekuje da će službenih puteva biti sve manje. 

"Ne moramo biti u istoj prostoriji da bismo ostvarili uspjeh", napominje ona. 

Rad od kuće primjenjivat će se sve češće, no na par stvari još ćemo dugo čekati - riječ je o koncertima i sportskim događajima. 

"Bit će teško ubijediti mnoge na veća okupljanja, čija je jedina svrha zabava. Ono što ćemo viđati su manje grupe. Sumnjam da ćemo u skorije vrijeme imati evente na koji dolaze hiljade", govori i dr. Tony Moody, naučnik s Duke Univerziteta.

Pritom će se mnogi organizatori naći pred pitanjem - kako provesti sve mjere u zatvorenom prostoru. 

"Da li će usluge postati duplo skuplje, jer će u pojedine objekte smjeti ući polovina manje ljudi? Ko će to moći platiti? Veliki izazovi su pred nama", objašnjava Moody.

Edwin Fisher, profesor koji na Univerzitetu Sjeverne Karoline izučava ljudsko ponašanje, ističe kako se posljedice katastrofa na mentalno zdravlje u prosjeku odraze šest mjeseci nakon što katastrofa završi. 

On očekuje da će većina imati dugoročne posljedice po mentalno zdravlje, te pretpostavlja da će doći do velikih društvenim promjena.

"Virus ne bira, virus je svugdje, virus je s nama 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, i prestali smo obraćati pažnju na to kako COVID svakog dana utječe na naš život, raspoloženje, podsvijest. Brojni, dugoročni problemi su pred nama", iskren je ovaj profesor. 

Njega brinu depresija, stopa samoubistava, obiteljski i bračni problemi.

No, svi upozoravaju - nerealna uzbuđenja oko vakcine mogu učiniti da ljudi povjeruju kako će sve nestati čim dođe vakcine. Profesor Fisher i cijeni da ćemo gledati konflikte, izražene socijalne razlike i u tom smislu vidjeti brojne neočekivane posljedice s dolaskom vakcine. Zajednice, firme, prijatelji, obitelji...naći će se pred velikim iskušenjima, od toga kako se sigurno socijalizirati do toga kako poslati dijete u školu gdje većina djece nije vakcinisana?

Pritom, nejednakost će biti sve izraženija - bogati, privilegirani dobit će vakcinu prije. Također, veliki je broj ljudi koji i prije svega ovoga nisu željeli vakcinirati ni sebe ni djecu, što onemogućava stvara tzv. imuniteta krda koji stvara zaštitu onih (najčešće već bolesnih) osoba koje, iz medicinskih razloga, ne smiju primiti vakcinu.

"Činjenica je - još dugo ćemo živjeti s COVID-om", njihov je zaključak.