Šta dosad znamo o Delta soju koronavirusa

3
Radiosarajevo.ba
Šta dosad znamo o Delta soju koronavirusa
FOTO: Arhiv / Ilustracija

Pojava zabrinjavajućih sojeva koronavirusa krajem 2020. godine naznačila je promjenu u pandemiji infekcije COVID-19.

Ubrzanje Delta varijante širom svijeta postavlja pitanja o njenom porijeklu, prenosivosti, žarišnim tačkama i potencijalu za otpor na vakcine.

Šta je varijanta?

Kroz sekvenciranje genoma možemo odrediti specifične redoslijede pojedinačnih gena i nukleotida koji čine niti DNA i RNA. Ako o virusu razmišljamo kao o knjizi, zamislite da su sve stranice izrezane na komade. Sekvenciranje nam omogućuje postavljanje svih riječi i rečenica na njihovo odgovarajuće mjesto. Varijante se međusobno razlikuju na temelju mutacija.

Dakle, dva primjerka knjige bile bi "varijanta" ako su jedan ili više izrezanih dijelova različiti.

Također bismo trebali znati da se tokom pandemije pojavljuju varijante koje nemaju utjecaja na virusno ponašanje. Međutim, pojava zabrinjavajućih varijanti, gdje su mutacije rezultirale promijenjenim karakteristikama virusa (povećani prijenos i ozbiljnost bolesti, smanjena učinkovitost vakcine, neuspjeh otkrivanja), ima velike zdravstvene posljedice.

Pojava i prijenos varijanti B.1.1.7 (Alfa), B.1.351 (Beta) i P.1 (Gamma) u Kanadi rezultirali su trećim valovima pandemije koji su doveli do preopterećenih zdravstvenih sistema. Inače, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvela je novi sustav imenovanja, zasnovan na grčkoj abecedi, za inačice koronavirusa u proljeće 2021. godine.

Šta je Delta varijanta, gdje je nastala?

Delta je zabrinjavajuća varijanta koronavirusa, također poznata kao B.1.167.2 i jedna je od tri poznate pod-loze B.1.167. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), varijanta Delta prvi je put otkrivena u Indiji u decembru 2020. godine.

Jedna od karakteristika koja definira varijantu Delta bila je pojačana prenosivost, s porastom koji se procjenjuje na 40-60 posto iznad varijante Alpha.

Nedavni podaci iz Škotske sugeriraju da se rizik od hospitalizacije udvostručio nakon infekcije Deltom (u usporedbi s Alphom), posebno kod onih koji imaju i druga oboljenja. Povećani rizik od hospitalizacije uočen je i iz podataka u Engleskoj.

Šta znamo o epidemiologiji Delta varijante?

Dokazi sugeriraju da je Delta igrala veliku ulogu u porastu slučajeva COVID-19 zabilježenih u Indiji 2021. Od tada se ova varijanta proširila globalno. Od 14. juna varijanta Delta otkrivena je u 74 zemlje, što čini više od 90 posto novih slučajeva u Ujedinjenom Kraljevstvu i najmanje šest posto ukupnih slučajeva u SAD-u, s procjenama od čak 10 posto.

Mnogo onoga što znamo o varijanti Delta dolazi iz Engleskog javnog zdravstva. Delta varijanta prvi je put otkrivena u Velikoj Britaniji krajem marta 2021. Od 9. juna broj potvrđenih ili vjerojatnih slučajeva bio je 42.323, s širokom rasprostranjenošću u Velikoj Britaniji.

U Kanadi je Delta prvi put otkrivena početkom aprila. Iako je Alpha najdominantnija varijanta virusa otkrivena u Kanadi, rast Delte ubrzao se u mnogim provincijama. Podaci iz Alberte sugeriraju da se broj slučajeva udvostručuje svakih šest do 12 dana. Ontario je procijenio da je za 40 posto novih slučajeva od 14. juna 2021. odgovorna Delta. 

Šta znamo o Delti i cjepivima?

Rane analize iz Velike Britanije o učinkovitosti vakcine protiv varijante Delta pružile su određeni optimizam. Podaci iz Škotske ukazuju da je cijepljenje AstraZenecom ili Pfizerom smanjilo hospitalizacije i infekcije, premda manje nego za varijantu Alpha.

Međutim, dokazi sugeriraju da su imunizacije s dvije doze AstraZenecom ili Pfizerom smanjile hospitalizacije za 92 posto, odnosno 96 posto. Zaštita od simptomatske bolesti smanjena je za Delta varijantu za 17 posto u usporedbi s Alphom samo s jednom dozom cjepiva. 

Širenje varijante Delta učinilo je cijepljenje ljudi s dvije doze glavnim ciljem politike javnog zdravstva, a ovi rezultati to podržavaju. Međutim, čini se da prve doze pružaju značajnu zaštitu od teške bolesti koja zahtijeva hospitalizaciju.

Autori: Jason Kindrachuk, docent, Kanada, Katedra za istraživanje novonastalih virusa, Univerzitet Manitoba i Souradet Shaw, docent, Kanada Katedra za istraživačke programe i globalno javno zdravstvo, Univerzitet Manitoba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije