Naučnici otkrili koliko prašine padne na Zemlju svake godine

Na Zemlju neprestano pada svemirska prašina, no s obzirom na njenu mikroskopsku veličinu, bilo je teško odrediti u kojim tačno količinama.

Naime, čestice svemirske prašine (mikrometeoriti) nisu veće od djelića milimetra, a padaju na Zemlju s prolazećih asteroida i kometa kao perut.

Međunarodni tim naučnika je nakon dva desetljeća prikupljanja i analize tih čestica na Antarktiku uspio odrediti njihovu godišnju količinu. Ustanovio je da na naš planet u prosjeku godišnje padne oko 5200 svemirskih čestica manjih od 700 mikrometara. Ovi mikrometeoriti su stoga najveći izvor izvanzemaljskog materijala na Zemljinoj površini.

Radi se o zapravo nevjerojatnom postignuću. Atmosfera naše planete puna je različite prašine. Istraživanje iz prošle godine pokazalo je da u našoj atmosferi u svakom trenutku ima oko 17 miliona tona prašine, piše Science Alert.

Naučnici su stoga otišli na Antarktiku kako bi što više smanjili nivo "pozadinske", zemaljske prašine. Naime, kod istraživačke stanice Concordia praktički da je nije ni bilo.

Tokom šest ekspedicija unutar 20 godina stručnjaci su identificirali 1280 netopljenih mikrometeorita i 808 svemirskih sferula (otopljenih svemirska stijena) mase manje od 350 mikrograma, što im je omogućilo da izračunaju brzinu kojom te čestice padaju na površinu.

Nakon toga su analizirali gustoću čestica prašine kako bi utvrdili njeno porijeklo. Niža gustoća i veća poroznost sugeriraju da prašina potječe s kometa, a veća gustoća i manja poroznost s meteorita. Ustanovili su da otprilike 80 posto kozmičke prašine koja stigne na Zemljinu površinu dolazi s kometa.

Istraživanje naslova The micrometeorite flux at Dome C (Antarctica), monitoring the accretion of extraterrestrial dust on Earth objavljeno je u časopisima Earth i Planetary Science Letters.