Na dnu mora pronađeni ostaci ogromnog kita: Evo šta su naučnici otkrili među njima

0
Radiosarajevo.ba
Na dnu mora pronađeni ostaci ogromnog kita: Evo šta su naučnici otkrili među njima
Foto: Screenshot / Youtube / Ostaci kita na dnu mora

Ostaci golemog kita duboko ispod voda sjevernog Pacifika pomažu naučnicima da shvate kako ti ostaci omogućuju razvoj ekosistema.

Ove masivne lešine poznate su kao "padovi kitova", a ovu su otkrili 1250 metara duboko od obale Britanske Kolumbije na mjestu poznatom kao Clayoquot Slope, piše Klik.hr.

Od 2012. naučnici iz Ocean Networks Canada (ONC) često se vraćaju na to mjesto kako bi proučavali brzinu raspadanja kostura i pratili promjene u raznolikosti morskog života koji tamo živi, ​​uživajući u bogatoj blagodati.

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Posljednja posjeta dogodila se u sklopu ekspedicije koju je poduzeo EV Nautilus Ocean Exploration Trust (OET) kako bi pomogao ONC-u u provjeri podvodnih opservatorija koji trenutno rade na Clayoquot Slopeu.

Dok je bio u tom području, ROV Hercules, podmornica na daljinsko upravljanje, također je snimila video visoke rezolucije i fotogrametrijsko istraživanje pada kita, koje je vodio bentoški ekolog Fabio De Leo iz ONC-a.

Šta su sve pronašli?

"Padovi kitova predstavljaju oazu zaliha hrane u dubokomorskom dnu često siromašnom hranom i održavaju raznoliku skupinu morskih organizama", piše OET u postu na blogu. Godine 2019. naučnici Nacionalnog morskog rezervata Monterey Bay otkrili su puno svježiji pad kita na 3200 metara duboku planinu Davidson Seamount. U dobi od oko četiri mjeseca, ta je lešina bila puna hobotnica, jegulja, crva, grenadira i rakova.

Pad kitova Clayoquot je u plićim vodama, ali čak i tamo je morsko dno obavijeno trajnom tamom, jer sunčeve zrake ne mogu prodrijeti do batipelagičnih dubina. Nije jasno kojoj je vrsti pripadao pad kita Clayoquot. Međutim, De Leo primjećuje da se nalazište nalazi u blizini migracijske rute sivog kita (Eschrichtius robustus), tako da se identifikacija čini vjerojatnom. I čak 14 godina nakon što je leš otkriven, mjesto još uvijek vrvi životom.

"Kostur podržava bogatu bentosku faunu", piše OET. Promatrane vrste uključuju limpice (Cocculina craigsmithi), morske puževe (Mitrella (Astyris) permodesta), jednakonošce (Ilyarachna profunda), rakove (Paralomis multispina), štakore (Coryphaenoides acrolepis) i crve cjevašce (Lamellibrachia cf. barhami).

"Ovi crvi cjevašci, vjerojatno iste jedinke viđene 2009., još uvijek se nastanjuju na lijevoj čeljusnoj kosti kita, što je izvanredno", piše OET.

Također ćete primijetiti da mnogi od morskih puževa izgledaju kao da sjede na vrhu visokih stupova, poput malih stražara. Te kolone su njihova jaja. Ovo obnavlja ekosistem pada kitova, ne samo u obliku novih mladunaca morskih puževa, već i hranom, jer će se druge životinje (kao što su rakovi) gostiti jajima. Osim istraživanja, naučnici su također uzeli uzorke sedimenta morskog dna s područja oko pada kitova. Oni će testirati uzorke na DNK iz okoliša, što će pomoći u izradi preciznijeg pregleda organizama koji vrebaju, hrane se i napreduju u mraku hranjenom leševima.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije