Konačno otkrivena stoljetna tajna starih Rimljana: 'Mora biti nešto više u tome'
Stari Rimljani su bili stručnjaci u građevinarstvu i inženjeringu, a jedno od njihovih najpoznatijih dostignuća su akvadukti.
Ova čuda inženjerske izdržljivosti i danas su funkcionalna, zahvaljujući jedinstvenom građevinskom materijalu - pucolanskom betonu.
Taj izdržljivi beton dao je rimskim konstrukcijama nevjerovatnu snagu. Jedna od njihovih građevina, Pantheon, i danas stoji netaknuta, starost joj je gotovo 2000 godina, i drži rekord za najveću svjetsku kupolu od nearmiranog betona.
Ibro Berilo izlazi na slobodu
Ovoj izdržljivosti betona pripisuju se sastojci: pozzolana, mješavina vulkanskog pepela iz talijanskog grada Pozzuoli i vapna. Kada se miješaju s vodom, ovi materijali reaguju i stvaraju snažan beton, prenosi Science Alert.
No, istraživanje provedeno 2023. godine od strane međunarodnog tima pod vodstvom Massachusetts Institute of Technology (MIT) otkrilo je da su materijali i tehnike miješanja bili drugačiji od prethodnih pretpostavki.
Uzorci rimskog betona s arheološkog nalazišta Privernum u Italiji proučavani su pomoću skenirajuće elektronske mikroskopije i spektroskopije X-zraka. Pronađeni su mali, bijeli komadi vapna koji su se miješali s betonom. Ovi vapneni klasti prethodno su se smatrali znakom lošeg miješanja ili loših materijala, ali istraživači su otkrili da je riječ o namjernom postupku.
"Uvijek me mučila ideja da se prisutnost tih klasta vapna jednostavno pripisuje niskoj kontroli kvalitete. Ako su Rimljani uložili toliko truda u izradu izvanrednog građevinskog materijala, slijedeći sve detaljne recepte koji su optimizirani tokom mnogih stoljeća, zašto bi uložili tako malo truda da osiguraju proizvodnju dobro izmiješanog konačnog proizvoda? Mora biti nešto više u ovoj priči", rekao je Admir Mašić, naučnik za materijale s MIT-a, još u januaru 2023. godine.
Ispostavilo se da su Rimljani vjerovatno koristili živo vapno umjesto gašenog vapna, miješajući ga izravno s pucolanom i vodom na visokim temperaturama, što nazivaju "vrućim miješanjem". Ovaj proces rezultirao je vapnenim komadima u betonu.
Znate li gdje se nalazi jedina “egipatska piramida” u Europi?
Ovaj način miješanja ima prednosti, uključujući hemijske reakcije koje nisu moguće s gašenim vapnom, brže stvrdnjavanje betona i izvanredne sposobnosti samozacjeljivanja. Kada se beton pukne, voda ulazi u pukotinu i reaguje s vapnom, stvarajući otopinu bogatu kalcijem koja se stvrdnjava i popravlja pukotinu.
Ova otkrića mogla bi dovesti do komercijalizacije ekološki prihvatljivijih betonskih formulacija koje pružaju trajnije i otpornije materijale. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.