Uznemirujući rezultati studije o mozgu ljudi koji su imali teški oblik COVID-a

Svi znamo da COVID-19 može dovesti do dugotrajnog umora i tzv. "moždanu maglu". No, jedno od najrigoroznijih dosadašnjih ispitivanja dugoročnih kognitivnih učinaka ove infekcije na mozak upravo je dalo prilično uznemirujuće rezultate.

U studiji koja je usporedila analize od 46 pacijenata s teškim oblikom infekcije COVID-19 s 460 kontrolnih uzoraka, istraživači su otkrili da mentalni učinci teškog COVID-a šest mjeseci kasnije mogu biti jednaki starenju od 20 godina – s 50 na 70 godina – ili gubitku 10 IQ bodova.

Specifične mentalne promjene također su bile različite od onih uočenih u ranoj demenciji ili općem starenju.

Trending

Evo gdje gledati regionalni derbi između Hrvatske i BiH

"Kognitivna oštećenja uobičajena su za širok raspon neuroloških poremećaja, uključujući demenciju, pa čak i rutinsko starenje, ali obrasci koje smo vidjeli - kognitivni 'otisak prsta' COVID-19 - razlikovali su se od svih ovih", kaže neuronaučnik David Menon iz Sveučilište Cambridge u UK, koji je bio viši autor studije.

Cilj studije jeste da se pobliže istraži koliko su ozbiljne kognitivne promjene nakon teških slučajeva COVID-a, kako bismo probali naći način da to ublažimo.

"Deseci hiljada ljudi prošli su intenzivnu njegu s COVID-om samo u Engleskoj i mnogo više njih će biti jako bolesni, ali neće biti primljeni u bolnicu", kaže vodeći istraživač i kognitivni naučnik Adam Hampshire s Imperial College London.

"To znači da postoji veliki broj ljudi koji još uvijek imaju ozbiljnih problema i mnogo mjeseci kasnije. Hitno moramo pogledati šta se može učiniti da se tim ljudima pomogne."

U eksperimentu je sudjelovalo 46 osoba koje su od marta do juča 2020. otišle u bolnicu Addenbrooke u Cambridgeu zbog COVID-a. Šesnaest ih je tokom boravka stavljeno na mehaničku ventilaciju.

U prosjeku šest mjeseci nakon zaraze, istraživači su ih nadzirali pomoću alata za testiranje nazvanog Cognitron kako bi vidjeli kako djeluju u područjima kao što su pamćenje, pažnja, razmišljanje, kao i anksioznost, depresija i posttraumatski stresni poremećaj.

Istraživači nisu imali rezultate testova prije nego što su se ove osobe razbolile od COVID-a za usporedbu. Umjesto toga, učinili su sljedeću najbolju stvar i usporedili te rezultate s kontrolnom skupinom od 460 ljudi. Ti su rezultati zatim mapirani kako bi se vidjelo koliko daleko odstupaju od očekivanih rezultata za njihovu dob i demografiju.

Rezultati su pokazali da su oni koji su preživjeli teški oblik COVID-a manje tačni i da su imali sporije vrijeme odgovora od opće javnosti.

Veličina kognitivnog gubitka bila je slična učincima starenja između 50 i 70 godina starosti – i jednaka je gubitku 10 IQ bodova.

Donekle dobre vijesti su da je nakon praćenja bilo nekih znakova oporavka – ali u najboljem slučaju bio je postupan. "Pratili smo neke pacijente čak deset mjeseci nakon njihove akutne infekcije, pa smo mogli vidjeti vrlo sporo poboljšanje", kaže Menon. "Iako ovo nije bilo statistički značajno, barem ide u pravom smjeru, ali vrlo je moguće da se neke od tih osoba nikada neće u potpunosti oporaviti."

Ono što još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno je zašto i kako virus SARS-CoV-2 uzrokuje ovaj kognitivni pad.

Istraživanje je objavljeno u eClinical Medicine.