Problem koji svi mi sve češće imamo: Da li ste čuli za fenomen 'popcorn brain'?

Čini li vam se ponekad da su vam misli u mozgu toliko raštrkane i kaotične da će vam glava eksplodirati kao lonac pun kokica?

Počnete razmišljati o jednom, u idućem trenu misli vam skoče na nešto sasvim drugo, a za pet minuta završite na nečem trećem. Ne znate u tom trenu ni koji je dan ni sat, a skoro da ne znate ni kako se zovete.

Ako uzmete u obzir činjenicu da vam je mobitel u ruci vjerojatno vrlo često, a obavijesti s društvenih mreža stalno skaču na ekranu, jasno je da je glavni krivac za taj osjećaj upravo digitalno doba, a usporedbu s kokicama niste umislili, fenomen zvan "popcorn brain" doista postoji.

Trending

Netanyahu izazvao bijes građana: Desetine hiljada širom Izraela izašlo na ulice

Još 2011. taj je pojam skovao američki istraživač David Levy, ali svoju je najveću popularnost dosegao sada kada smo još digitaliziraniji i ovisniji o tehnologiji nego prije 13 godina.

Popcorn brain pojavi se kada se naš mozak toliko navikne na pretjeranu stimulaciju i multitasking digitalnog svijeta, da i sam počne oponašati taj ubrzani tempo i misli počinju navirati poput uzbuđenih i skakutavih zrna kokica.

Dosljedno korištenje telefona, računala i društvenih medija može ostaviti duboki trag na način na koji naš mozak obrađuje informacije, a kod mladih ljudi može značajno utjecati na raspon pažnje. Drugim riječima, društveni mediji doslovno mijenjaju način rada našeg mozga.

Mozak u stalnoj potrazi za novim podražajima

Naime, u digitalnom su svijetu koncepti i organizirani tako da našu pažnju zaokupe brzo, a algoritmi su prilagođeni tako da je sve u skladu s našim interesima i ponašanjima te tako dolazi do pretjerane stimulacije sustava nagrađivanja u mozgu.

Kada primamo nove informacije ili obavijesti povezane s onim što nas stvarno i zanima i brzo privuče našu pažnju, to pokreće oslobađanje dopamina, nagrađuje naš mozak i potiče nas da nastavimo s tim ciklusom traženja i primanja novih podražaja.

20.02.24. 11:35

Musk frapirao tvrdnjama: ‘Prvi čovjek s moždanim implantatom je dobro. Znate li šta može učiniti?'

Ta stalna potražnja za pažnjom i brzo prebacivanje između zadataka mogu dovesti do osjećaja mentalnog nemira ili do skakutanja mozga dok se bori zadržati fokus na bilo koji zadatak neko dulje vrijeme.

Takav problem sa zadržavanjem pažnje može jako utjecati na naše aktivnosti u svakodnevnom, analognom životu. Mijenja našu sposobnost funkcioniranja u društvenim interakcijama, remeti unutarnji mir i jako utječe na produktivnost na poslu.

Kvalitetni i koncentrirani razgovori s prijateljima mogu trajati puno kraće jer misli bježe i vrlo brzo se čini da ih više uopće ne slušamo, koncentracija na poslu znatno pada i puno nam duže treba za obavljanje jednog zadatka dok nam je u glavi tisuću drugih misli, a ne znamo se organizirati i reći mozgu da obrađuje jedno po jedno jer na to više nije navikao.

Čitanje knjige ili gledanje filma također može postati nemoguća misija jer su to aktivnosti koje zahtijevaju usredotočenu koncentraciju, a kako se koncentrirati na praćenje neke radnje ako nam je u glavi sto drugih radnji i ideja? Ono što popcorn brain želi su brze, privlačne i kratkotrajne informacije i stimulacije, a ne nešto na što moramo biti koncentrirani satima.

Savjeti za nošenje s ovim fenomenom

S obzirom na to da u današnje doba potpuno odricanje od društvenih mreža nije opcija jer su bitne i za posao, ali i za održavanje kontakata s ljudima koje inače ne bismo mogli vidjeti ni čuti, evo na koje načina možete doskočiti ovom problemu i barem ga ublažiti.

Digitalna detoksikacija: odredite razdoblje u danu u kojemu se potpuno odvajate od digitalnih uređaja. Ako je moguće, neka to uvijek bude isto doba dana, najbolje minimalno pola sata prije spavanja, po mogućnosti i duže.

Boravak u prirodi: već i golubovi na grani znaju da boravak u prirodi smanjuje stres i poboljšava pažnju i kognitivne funkciji, ali to nikad nije zgorega ponoviti.

Obavljanje jednog zadatka: što češće možete, pokušajte se fokusirati na jedan po jedan zadatak, čak i kada ste na mreži. Pročitajte jednu vijest i odložite mobitel, pričekajte da ju procesuirate pa tek onda krenite čitati iduću.

Strukturirano online vrijeme: e-poštu, društvene mreže i internetsko pretraživanje ostavite za točno određen dio dana u kojemu ćete se posvetiti samo tome, a ostatak dan samo tu i tamo bacite oko na to i odgovorite samo na ono što je doista važno.